Dvije decenije duga era slobodnih putovanja po Evropi počinje da se urušava, jer su zemlje počele da uvode kontrole svojih granica kao odgovor na izbjegličku krizu.
Iznenađujuća odluka Njemačke da uvede granične kontrole u nedjelju imala je domino efekat, primoravši susjede da zatvore svoje granice.
Austrija je uputila vojne snage da čuva granicu sa Mađarskom, nakon što su hiljade migranata pješke prešle granicu, popunivši privremeni smještajni prostor u šatorima i parkinzima u okviru željezničkih stanica.
“Ako Njemačka vrši granične kontrole, Austrija mora ojačati granične kontrole,” rekao je vicekancelar Rajnhold Miterlener na zajedničkoj konferenciji za novinare sa kancelarom Vernerom Fajmanom. “To mi sada radimo.”
On i Fajman su kazali da će vojska imati ulogu podrške na granici.
“Fokus je na humanitarnoj pomoći,” rekao je Fajman.
Ministar odbrane Gerald Klug najavio je da će 2.200 vojnika, koliko je predviđeno da učestvuje u savladavanju izbjegličke krize, biti raspoređeno za 72 sata.
On je, na konferenciji za štampu, kazao da je 500 vojnika već spremno za djelovanje.
Klug je podvukao da vojska neće nadzirati takozvanu "zelenu granicu".
Vojnici će, prema njegovim riječima pružiti podršku policiji, kao i kontroli granice od strane nadležnih vlasti.
Finska je danas najavila da će takođe pojačati kontrolu granica pošto stotine tražilaca azila dnevno dolazi u tu zemlju iz susjedne Švedske.
Ta zemlja je takođe najavila da će otvoriti prihvatne centre za migrante na sjeveru Finske.
Zvaničnici kažu da je oko 1.700 tražilaca azila stiglo u Finsku prošle nedjelje, uglavnom vozom preko Švedske. Na granici Finske i Švedske nema kontrole.
Ministar unutrašnjih poslova Finske Peteri Orpo situaciju je opisao kao "izuzetno tešku" pošto su mnogi migranti bez zvaničnog prijavljivanja krenuli na jug Finske iz rijetko naseljene oblasti Laponije, koja se graniči sa Švedskom.
Slovačka je takođe poručila da će zatvoriti granice sa Austrijom i Mađarskom.
Ove mjere predstavljaju najveću prijetnju po Šengen sistem, koji je od 1995. eliminisao granične prelaze širom Evrope. Pored uvođenja eura, smatra se jednim od najvećih integrativnih dostignuća na Starom kontinentu.
Svih 26 evropskih članica Šengen zone izdaju zajedničke vize i ostavljaju granice među sobom potpuno otvorenim.
Evropski ministri unutrašnjih poslova prisustvovali su kriznim pregovorima. Njemačka, Francuska i Evropska komisija pokušavaju da prevaziđu protivljenje istočnih članica Unije planu ramještanja 160.000 izbjeglica iz Italije, Mađarske i Grčke .
Poljska je saopštila da je spremna da nametne kontrolu na granicama, ako veliki broj migranata krene put granice. Štaviše, upozoravaju da će nastupiti institucionalna kriza bude li uvedene evropske kvote za prihvatanje izbjeglica bez njihove saglasnosti.
“Mi ćemo prihvatiti samo onoliko izbjeglice kao što možemo priuštiti, niti jednog više ili manje,” rekla je premijerka Eva Kopač.
Članicama Šengen zone dozvoljeno je da u hitnim slučajevima privremeno uvedu granične kontrole, i to su povremeno činile, ali nikada u ovim razmjerama.
Zemlje Šengenske zone mogu da u slučaju vanrednih situacija održavaju granične kontrole najduže šest mjeseci, saopšteno je iz Evropske komisije.
Visoki funkcioner EK, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da pravila Šengena dozvoljavaju članicama uspostavljanje kontrole na granicama do 30 dana, s tim što se ove mjere mogu obnavljati najviše šest puta uzastopno.
"Granice se smiju sistematski kontrolisati samo u slučaju vanrednih situacija, koje se prema odredbama Šengena dijele na 'predvidljive' i 'nepredviđene'," objasnio je on.
Pomenuti rok od šest puta po mjesec važi samo za predvidljive krize, dok se u slučaju nepredviđenih situacija granice smiju kontrolisati najduže dva mjeseca, odnosno šest puta po deset dana.
Privremene kontrole unutrašnjih granica Šengena zbog predvidljivih vanrednih okolnosti dosad su uspostavljane pet puta, najčešće zbog političkih sastanaka na najvišem nivou i velikih sportskih događaja.
Pravo na kontrolu granice zbog nepredviđene krize dosad je iskorišćeno samo jednom, i to 2011. godine, kada je Norveška uvela kontrolu nakon terorističkog napada Andersa Brejvika u Oslu i na ostrvu Utoja.
Kako prenose agencije, pojašnjenje EK stiže u trenutku kada je nekoliko zemalja uvelo kontrolu granica, ili najavilo da će to učiniti, zbog talasa izbjeglica iz Afrike is a Bliskog Istoka.
Prema riječima funkcionera EK, Brisel može da odobri i trajnije mjere za kontrolisanje granica, ali za sada ne namjerava da to učini.
"Ne bismo željeli da dođemo u tu situaciju i ne verujemo da je to neophodno", kazao je on.
Bonus video:
