Ruski vojni špijuni se u inostranstvu ismijavaju kao traljavi, ali uticaj vojske na spoljnu politiku Kremlja raste i malo je vjerovatno da će ona stopirati „crne operacije“, piše Rojters.
Zapad optužuje vojnu obavještajnu agenciju GRU za nekoliko propalih napada ove godine, uključujući pokušaj ubistva bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i pokušaj hakovanja globalnog kontrolora upotrebe hemijskog oružja u Holandiji.
Zapad odbacuje i čak ismijava rusko negiranje krivice, a neki svjetski mediji predstavljaju agente GRU, koja je pomogla u pripajanju Krima, kao nespretne amatere.
Međutim, zapadni obavještajni eksperti i ruski izvori bliski kreatorima politike u Kremlju kažu da se Zapad ne smije opustiti, navodi britanska agencija.
„Lako je smijati se lošim špijunskim akcijama GRU i njihovoj sposobnosti, ali ne bi trebalo da potcijenimo njih ili opasnu i bezobzirnu upotrebu nervnog gasa na našim ulicama“, rekao je britanski ministar za bezbjednost Ben Volas.
Obavještajni eksperti kažu da je GRU pojačao aktivnosti uključujući crne operacije - tajne misije koje se ne mogu pripisati organizaciji koja ih izvodi - dok rastu tenzije između Rusije i Zapada.
„Ono što Rusija radi je djelovanje po ratnim pravilima, što posebno znači da je GRU pušten s lanca“, kaže Mark Galeoti sa Evropskog univerzitetskog instituta u Firenci.
On je dodao da je, usljed pogoršanja sukoba između Istoka i Zapada, GRU puno više aktivan i da ponekad ima slobodu da izabere kako najbolje da ispuni naređenja s vrha.
„Napadnuti smo. Moramo da budemo snažni“, rekao je Rojtersu izvor blizak ministarstvu odbrane, koji je želio da ostane anoniman.
Na pitanje da li će biti rekonstrukcije u ministarstvu odbrane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je odgovorio da trivijalne optužbe protiv GRU ne opravdavaju takve promjene.
„Rusija vjeruje da nema svrhe smanjivati aktivnosti GRU jer bi to bio jednostrani ustupak koji ne bi ništa donio i vjerovatno bi bio viđen kao znak slabosti“, kazala je Tatjana Stanovaja, koja je dobro povezana sa političkom elitom i vodi firmu za političku analizu R.Politik.
Dodala je da je Kremlj uznemiren zbog prekida neformalnih kanala komunikacije između obavještajnih agencija Zapada i Rusije i da svijet špijunaže vidi kao oblast bez pravila.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošle nedjelje rekao da je špijunaža jedna od najvažnijih profesija, a Skripalja je opisao kao izdajnika.
Uprkos navodima zapadnih medija o navodnoj nekompetentnosti GRU, iz Moskve stižu ponosni komentari.
„Ako je iko sumnjao da naši zaposleni rade svuda, sada više nemaju razloga za to“, rekao je poslanik Konstantin Zatulin.
Povodom afere Skripalj, mogli su se čuti i komentari da bi on bio mrtav da je Rusija to željela i da su optužbe Britanije provokacija britanske strane u cilju dodatnog izolovanja Rusije.
SAD su optužile sedam navodnih špijuna, a Zapad je jedinstven u optuživanju GRU za globalnu hakersku kampanju. Britanija je ponudila snimke bezbjednosnih kamera na kojima se vide dvojica osumnjičenih za koje tvrdi da su pokušali da ubiju Skripalja, a istraživački sajt Belingket je u ponedjeljak imenovao drugog osumnjičenog kao vojnog ljekara GRU. Ranije je prvi identifikovan kao odlikovani pukovnik GRU.
Holandija je imenovala četvoricu osumnjičenih agenata GRU za koje tvrdi da su pokušali da hakuju Organizaciju za zaštitu hemijskog oružja. Međutim, nema znakova da se Kremlj opterećuje navodnim razotkrivanjem akcija GRU, kaže Galeoti.
„Pretpostavljam da je ruska računica da je to samo par neprijatnih vijesti, teških riječi, a malo neprijatnosti možemo prevazići“, kazao je.
Iz ruske perspektive, bivši visoki diplomata Vladimir Frolov je rekao da traljavost GRU nije katastrofa.
„To je samo par prepreka u izuzetno rizičnim, ali efikasnim operacijama koje su postigle glavni cilj“, napisao je Frolov u ruskom časopisu „Republic“.
Rojters piše da je GRU postao puno aktivniji nakon aneksije Krima zbog šire spoljne politike.
Prije 2014, Moskva se uglavnom ograničavala na bivši SSSR. Nakon toga je postala aktivnija na Bliskom istoku i u Africi, dok SAD i evropske države optužuju Moskvu za miješanje u njihove unutrašnje stvari.
Putin vjeruje da je Rusija u ratnom stanju
Pored pojačane aktivnosti GRU, postoje i drugi znakovi porasta uticaja ruske vojske.
Naročito se ističući oko Sirije, ministarstvo odbrane je reagovalo čak i prije Kremlja, kada su sirijske snage slučajno oborile ruski vojni avion prošlog mjeseca, optuživši „neprijateljski“ Izrael da je izazvao incident.
Rojters podsjeća da je pored ministra odbrane Sergeja Šojgua, Putin ljetos poveo još samo jednog saradnika na planinarenje - šefa bezbjednosne službe FSB. Šojgu (63) ne učestvuje u partijskoj politici, ali je u anketama često među najpopularnijim mogućim predsjednicima.
Kao još jedan znak porasta uticaja i vojske i ministra, Rojters navodi to što je Šojgu naredio izgradnju ogromnog hrama u Moskvi posvećene oružanim snagama.
„Uticaj vojske će rasti. Putin vjeruje da je Rusija u ratnom stanju“, smatra Stanovaja iz firme R.Politik.
Bonus video:
