Porast broja izbjeglica koji stižu na Egejska ostrva opterećenje je za već narušeni sistem prijema migranata i odraz neuspjeha evropskih lidera da na adekvatan način riješe izbjegličku krizu, upozorio je Amenesti intenešenel pred današnji samit EU.
Svakog mjeseca humanitarna kriza, podgrejana finansijskom krizom u Grčkoj, dodatno se pogoršava, navodi se u izvještaju ove organizacije za ljudska prava.
Loše planiranje, neefikasana upotreba fondova EU i kriza zapošljavanja ostavili su grčke vlasti nesposobnim da ispune potrebe i zaštite prava izbjeglica, navodi AI.
"Na desetine hiljada ljudi iz osjetljivih kategorija, koji kreću na opasno putovanje morem, kako bi pobjegli od rata i siromaštva, stižu na ova ostrva da bi ih dočekao sistem podrške koji je na koljenima", navodi se u izvještaju AI.
Većina migranata imaju ograničen pristup medicinskoj i humanitarnoj pomoći, a često su prinuđeni da ostanu u prenatrpanim pritvorskim centrima ili otvorenim kampima, saopštio je Džon Dalhuisen, direktor AI za Evropu i centralnu Aziju.
"Humanitarna kriza u Egejskom moru nije samo grčka tragedija već proizvod neuspješnog evropskog migracionog sistema. Dužnost je lidera EU, koji se sastaju ove sedmice, da priznaju da je nepodnošljiv pritisak na države prve linije poput Grčke i Italije proizvod neuspjele migracione politike Evrope", rekao je Dalhisen.
"Efikasna rješenja za suočavanje sa globalnom izbjegličkom krizom i pravičnija podjela odgovornosti širom EU moraju odmah da budu primijenjeni", dodao je direktor AI.
Istraživanje AI otkriva da je najmanje 61.474 izbjeglica stiglo na grčka ostrva u periodu između 1. januara i 22. juna 2015. - daleko više nego tokom čitave 2014, kada je taj broj iznosio 43.500.
Broj dolazaka migranata se povećava, sa prosječno 5.000 dolazaka sedmično u prve tri nedjelje juna.
Zbog pojačane bezbjednosti na granici, ograđivanja na kopnenoj granici sa Turskom i prakse potiskivanja migranata, velika većina pokušava da u Grčku stigne morskim putem.
AI prenosi svjedočenje jednog izbjeglice iz Sirije, koji je bio dio veće grupe migranata koja je potisnuta nazad u Tursku 14. aprila 2015, o grubom postupanju grčke policije.
"Počeli su da nas tuku pesnicama i šutiraju na zemlji. Držali su me za kosu i gurnuli prema rijeci", navodi se u njegovom svjedočenju.
"Jasno je iz našeg istraživanja da se, uprkos osudama vlade, brutalna potiskivanja (migranata) i dalje dešavaju", kazao je Dalhuisen, dodajući da su ona "ne samo nelegalna prema međunarodnom pravu već podstiču sve veći broj očajnih izbjeglica da se zapute na opasno putovanje preko Egejskog mora".
U izvještaju AI se navodi da na Egejskim ostvima postoje samo dvije jedinice za prvi prijem migranata, na Lesvosu i Samosu.
Ove službe, koje treba da utvrde nacionalnost migranata i pruže im osnovnu medicinsku pomoć, ili imaju nedovoljan broj zaposlenih ili ih uopšte nema na drugim ostrvima na koja stiže veliki broj migranata poput Kosa i Kiosa.
Zvanični podaci iz 2014. pokazuju da je 1.097 djece bez pratnje stiglo na grčka ostrva, a 216 u periodu od 1. januara do 3. juna, od kojih su mnoga, zbog nedostatka mjesta u skloništima, smještena u pritvorske centre, u kojima su uslovi daleko ispod međunarodnih i nacionalnih standarda, navodi AI.
Postoji hronična prenatrpanost i nedostatak higijene, manjak dušeka i odjeće, prekidi u snabdjevanju strujom i nedostatak tople vode, stoji u izvještaju.
U pritvorskom centru u Samosu, koji ima kapacitet za smještaj 280 ljudi, u junu je smješteno 600 izbjeglica, a u centru u Kiosu, sa kapacitetom za 208 ljudi, nalazilo se više od 300 izbjeglica.
"Dvostruka finansijska i izbjeglička kriza stvorila je oluju na Egejskim ostrvima koju samo zajednička akcija grčkih vlasti i evropskih lidera može da stiša. Grčka mora hitno da snabdje obalsku stražu, policiju i zvaničnike zadužene za prvi odgovor na ostrvima adekvatnim sredstvima za prijem novopristiglih izbjeglica", rekao je Dalhuisen.
"Dok implementacija planova EU za relokaciju migranata može da smanji dio pritiska sa grčkih i italijanskih ostrva kratkoročno, ono što je potrebno su bezbjednije i legalne rute u Evropu za izbjeglice", kazao je direktor AI.
"Ovo uključuje više mjesta za smještaj, zajedno sa značajno povećanom finansijskom i operativnom podrškom za prijem i procesuriranje (zahtjeva) za azil i obezbjeđivanje veće slobode kretanja za tražioce azila", dodao je on.
Bonus video:
