Njemačka kancelarka Angela Merkel, koju pritiska i vlast i opozicija u aferi ispomoći njemačke obavještajne službe Amerikancima u špijuniranju Evropljana, našla se i pod pritiskom zahtjeva da se njena konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU) otvori i zauzme slobodniji stav u pitanu homoseksualnih brakova.
Poslije irskog referendumskog "da" homoseksualnim brakovima, predsjedavajući Saveza njemačkih homoseksualaca i lezbejki u CDU Aleksander Fogt rekao je da je to signal i za Njemačku.
Sada se u Njemačkoj, kao i u našoj CDU partiji, mora nešto dogoditi, rekao je Fogt i zahtjevao od Merkelove da brzo djeluje.
On je, kako danas prenose njemački mediji, ocijenio da opasnost da se zbog toga na desnici nešto izgubi i nije velika i dodao da, ako se čak katolički obojene zemlje, kao što su Irska ili Španija, otvaraju za homo-brakove, onda to pokazuje koliko se društvena klima promijenila.
Čovjek bi morao da razmisli o tome da ono što katolički Irci mogu, možemo i mi, rekao je i član prezidijuma CDU Jens Šan.
U Njemačkoj se vodi ozbiljna debata o homoseksualizmu i ravnopravnosti jednopolnih partnerstava sa brakom, koja pokazuje svu složenost životne stvarnosti u vodećoj zemlji Evrope, ali i potvrđuje da je više od dvije trećine Njemaca za hrišćanski heteroseksualni odnos otac-majka-dijete, kao najbolju formu porodice.
Njemci žestoko diskutuju o homoseksualizmu - što bi se moglo tumačiti činjenicom da, u poređenju sa ostatkom svijeta i dalje veoma lagodno žive, da nemaju muka s prehranjivanjem porodica, da imaju sve, pa im je sada, eto, na red došla i ta tema.
Diskusija o homoseksualizmu, ipak, nije rezultat imanja, zadovoljstva, uspjeha, para ili dosade, već ozbiljna politička tema.
U okviru pomaka naprijed po tom pitanju, u Njemačkoj je zakonski dozvoljeno homoseksualnim parovima usvajanje usvojene ili rođene djece svojih partnera.
Tako je, prije par godina, jedna doktorka iz Minstera, čija je dugogodišnja partnerka prije nekoliko godina usvojila djevojčicu u Bugarskoj, na sudu pobijedila i postatala majka, odnosno, dobila pravo da usvoji to usvojeno dijete.
Kada je riječ o javnim ličnostima i homoseksualizmu, bivši gradonačelnik Bremena, socijaldemokrata Hening Šerf je javno govorio o svojoj porodici.
Njegov unuk, naime, ima dvije majke i dvojicu očeva-njegova ćerka Julija je majka malog Artura i živi u zajednici sa jednom ženom i parom homoseksualaca. Jedan od homoseksualnog para je otac djeteta, koje je na svijet došlo vještačkom oplodnjom.
Mali Artur, pisala je štampa, odrasta između četiri roditelja.
Obojicu mladića doživljavam kao moje zetove i oni su mi za srce prirasli, rekao je u jednoj tv-emisiji djeda malog Artura, bivši gradonačelnik Bremena.
Ovo je samo jedna o priča iz realnog života 82-milionske njemačke nacije u kojoj biti homoseksualac i nije baš ružičasto, ali jeste prihvatljivo, pa su tako među poznatim i uspješnim ličnostima, recimo, deklarisani homoseksualci poput bivšeg šefa njemačke diplomatije Gvide Vestervela, bivšeg gradonačelnika Berlina Klausa Voverajta ili poznate tv-novinarke Ane Vil.
Bonus video:
