Grčka je u opasnosti da proglasi moratorijum na sva plaćanja što sada u popunosti zavisi od toga da li će joj povjerioci odobriti isplatu posljednje tranše kreditne pomoći, ali i da bi to pomoglo otplatu dugova u junu, rokovi već ističu, te je sporazum s povjeriocima hitno potreban.
"Potreban nam je sporazum odmah (...) da riješi kritične probleme s likvidnošću", rekao je danas portparol Vlade Gabriel Sakelaridis tokom brifinga.
Grčka već devet mjeseci čeka - mnogo prije dolaska stranke Siriza na vlast u januaru, na 7,2 milijarde eura koje su joj obećali međunarodni kreditori - Međunarodni monetarni fond (MMF), Evropska unija (EU) i Evropska centralna banka (ECB), u okviru paketa od ukupno 240 milijardi eura pomoći, dogovorenog 2010. godine.
Pregovori o isplati te posljednje tranše su u zastoju, dijelom i zato što Atina smatra socijalno neprihvatljivim reforme tržišta rada i penzije koje kreditori zahtijevaju. Ali, ishod te konfrontacije izgleda da je blizu, jer Grčka više nema novca u državnoj kasi.
Premijer Aleksis Cipras je još 15. marta pismom upozorio njemačku kancelarku Angelu Merkel na hitnost obezbjeđivanja tih sredstava, radi otplate dugova do ljeta.
Mart i april su prošli, kao da su kreditori smatrali da Atina blefira.
Zabrinutost je porasla prošlog vikenda, kada se saznalo za novo pismo premijera Ciprasa koji je početkom maja upozorio povjerioce da Atina ne može da sakupi novac za ratu duga MMF-u od 750 miliona eura, koja dospijeva 12. maja.
Ipak, veći dio te sume je nađen u grčkom fondu za vanredne prilike, i uplata je izvršena.
U junu dospijeva rata otplate od 1,5 milijardi eura takođe duga MMF-u. Atina ukupno mora da povjeriocima, a uglavnom ECB, od juna do avgusta vrati 11 milijardi eura.
Od 12. do 30. juna, Vlada bi trebalo da isplati blagajničke zapise od 5,2 milijarde eura, da isplati penzije, plate u državnom sektoru i socijalna davanja (oko 2,2 milijarde eura).
Državni sektor bi pritom mogao biti žrtvovan radi isplate stranim povjeriocima i da bi se dobilo malo vremena.
Niko ne zna šta će se desiti u slučaju kašnjenja u otplati duga, po čemu bi Grčka mogla biti prva zemlja eurozone.
Neki upozoravaju da bi već i malo zakašnjenje plaćanja, moglo sasvim omesti postizanje sporazuma s povjeriocima o posljednjoj trnaši kreditne pomoći.
Analitičari takođe rade na pretpostavci da Atina domaćim potražiocima izda samo priznanice o postojanju duga države prema njima, a da u junu dug plati samo stranim povjeriocima.
Pregovori napreduju, ali malim koracima: "Grci brže kažu ono što ne žele, nego šta predlažu", požalio se u ponedjeljak evropski komesar za ekonomska pitanja Pjer Moskovici.
Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker ima plan za izlaz, objavio ga je danas popodne grčki list "To Vima" na svojoj internet stranici: Grčkoj bi se isplatila polovina od obećane 7,2 milijarde eura, što odgovara udjelu EU i ECB, a po strani bi se ostavile mjere koje izazivaju sporna socijalna pitanja, dok bi zauzvrat Skuština Grčke prije leta odobrila paketa novih poreskih mjera.
Portparol Evropske komisije je rekao: da "ne zna" za takav plan, i da Komisija još radi pod pretpostavkom postizanja "potpunog sporazuma" s Grčkom, uključujući i MMF.
Bonus video:
