Grupa ruskih motociklista, među kojima i jedan od Noćnih vukova kojima su poljske vlasti zabranile počasnu vožnju preko Poljske do Berlina, obišli su danas nekadašnji nacistički logor Aušvic na jugu Poljske i odali poštu žrtvama i sovjetskim vojnicima koji su logor oslobodili.
Vladimir Vasilev, učesnik propale počasne vožnje od Moskve do Berlina, izbjegao je povratak s granice, što se desilo 23-ojici pripadnika toj najstarijeg ruskog motociklističkog kluba, tako što je u Poljsku ušao iz Češke.
U Češku je stigao avionom, pozajmio motocikl, razvio na njemu rusku zastavu i pridružio se danas jednoj drugoj, odobrenoj grupi ruskih motociklista i njihovim poljskim kolegama.
Oni su solidarno došli da u ime Noćnih vukova, koje vlasti nisu pustile preko granice, polože cvijeće na spomenik žrtavama holokausta i na grobove crvenoarmejaca koji su 27. januara 1945. oslobodili taj najveći logor smrti koji je Hitlerova Njemačka podigla u okupiranoj Poljskoj.
"Za nas je istorija bila uvijek važna. Došao sam da podsjetim našu djecu šta se ovde desilo, kako se ubuduće ne bi ponovilo", kazao je član omiljenog bajkerskog kluba ruskog predsjednika Vladimira Putina poljskim medijima.
Obilazak logora s vodičem koji govori ruski, Noćni vukovi rezervisali su prije nekoliko nedjelja, kazao je danas portparol Muzeja logora Aušvic-Birkenau, Bartoš Bartizel.
Tada su se nadali da će stotinak motociklista s ruskim zastavama proći trasu dugu 6.000 kilometara od Moskve do Berlina preko Bjelorusije, Poljske, Češke, Slovačke i Austrije i putem obići groblja i spomenika stotina hiljada vojnika Crvene armije koji su položili živote za oslobođenje od fašizma tog dijela Evrope.
Ruski motociklisti poštovali su danas u Aušvicu zabranu unošenja simbola koji propagiraju fašizam i komunizam, a zastavu bivšeg Sovjetskog Saveza pod kojom su prije 70 godina koračali crvenoarmejci, razvili su samo na momenat, ispred kapije, van terena logora, dok su čekali na ulazak, javili su poljski mediji.
Patriotsku vožnju ruskih bajkera Putevima pobjede na 70. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata dio Poljaka, ali i Čeha i Slovaka, i njemački, poljski i češki zvaničnici doživjeli su kao političku provokaciju.
Na Noćne vukove gledaju kao na militantne nacionaliste koji su podržali aneksiju Krima, a njihov lider Aleksandar Zaldastanov jedan je od osnivača Antimajdana povodom sukoba u Ukrajini.
Njemački zvaničnici najavili su da će im poništiti šengenske vize a ulazak su im zabranile poljske i litvanske vlasti, iako su imali važeće vize, dok je Češka odbila molbu ruske ambasade u Pragu da im olakša prolazak kroz Češku, kao što je to običaj prilikom raznih grupnih manifestacija.
Bonus video:
