Kurs eura prema dolaru potonuo je prošle sedmice na svjetskim valutnim tržištima više od tri odsto, jer naredne sedmice Evropska centralna banka (ECB) počinje da kupuje državne obveznice, dok se u SAD-u očekuje zaoštravanje monetarne politike polovinom godine.
Kurs eura potonuo je prošle sedmice prema američkoj valuti 3,1 odsto, na 1,0844 dolara, najniži nivo od septembra 2003. godine.
Euro je oslabio i u odnosu na japansku valutu, pa mu je cijena skliznula 2,2 odsto, na 131 jen (JPY), prenosi SEEbiz.
Dolar je, međutim, ojačao prema 'japancu', jedan odsto, na 120,83 jena, najviši nivo u gotovo tri mjeseca.
Pad kursa eura je posljedica pripreme ulagača za program kupovina državnih obveznica za 60 milijardi eura mjesečno ili više od bilion eura u narednih godinu i po, koji će ECB pokrenuti sjutra kako bi podstakla rast ekonomije i suzbila rizike od deflacije u eurozoni.
To, međutim, znači da će finansijska tržišta biti preplavljena svježim eurima, pa je u očekivanju tog programa razlika između prinosa na američke i referentne njemačke državne obveznice porasla na 1,79 procentnih poena.
"Tržište se pozicionira za početak ECB-ovog programa kvantitativnog ublažavanja, najavljen za sjutra”, kazala je valutni analitičar u Rabobanku, Jane Foley.
Doduše, taj potez je očekivan, ali je predsjednik ECB-a Mario Dragi poručio nakon prošlosedmične sjednice čelnika ECB-a da bi se program otkupa obveznica, ako bude potrebno, mogao produžiti i duže od dosad planiranog roka u septembru naredne godine.
Pod najvećim pritiskom euro se našao u petak, nakon što su objavljeni bolji nego što se očekivalo podaci s američkog tržišta rada, koji su ulagače naveli na zaključak da će njhova centralna banka da poveća kamate prije nego što se očekivalo, u junu.
U petak je objavljeno da je u februaru broj zaposlenih u SAD-u porastao 295 hiljada, znatno više od očekivanih 240 hiljada, dok je stopa nezaposlenosti pala s 5,7 na 5,5 odsto, najniži nivo u šest i po godina, a to je već područje koje dio zvaničnika američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) smatra punom zaposlenošću.
To je već 12. mjesec zaredom kako broj zaposlenih raste više od 200 hiljada, što nije zabilježeno još od 1994. godine, a porasla je i satnica, dva odsto na godišnjem nivou, što bi ubuduće moglo oživjeti inflaciju.
"Čini se da je američka privreda u poziciji za normalizaciju monetarne politike. Mislimo da se Fed priprema za povećanje kamata već u junu", kazao je ekonomist u firmi Wells Fargo Securities, Sam Bullard.
Rizik od povećanja kamata tim je veći što je nedavno predsjednik Fed-a, Dženet Jelen kazala kako će zvaničnici centralne banke o povećanju ključnih kamata ubuduće raspravljati na svakoj sjednici. To znači da bi Fed mogao da poveća kamate, prvi put od 2006. godine, na svakoj narednoj sjednici.
Zahvaljujući tome, dolar je ojačao prema većini svjetskih valuta, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest vodećih globalnih valuta, u petak dostigao 97,72 boda, najviši nivo od septembra 2003. godine.
Bonus video:
