U Grčkoj su jutros otvorena birališta i počelo je glasanje Grka na prijevremenim parlamentarnim izborima, javljaju svjetske agencije.
Glavni favorit na izborima je ekstremno ljevičarska stranka Siriza, čija pobjeda bi mogla da označi politički preokret u Evropi gdje i neke druge populističke partije žele da započnu vlastitu kampanju protiv mjera štednje, upozoravaju analitičari i dodaju da bi ovi izbori mogli da budu odlučujući za ostanak zemlje u eurozoni. Na izborima učestvuju 18 partija i četiri kolacije.
Glavne partije su, pored Sirize, vladajuća konzervativna Nova demokratija (ND), PASOK, Zlatna zora, Komunistička partija, Potami (Reka) i Demokratska ljevica.
Prema objavljenom istraživanju javnog mnjenja, Siriza ne prestaje da uvećava svoju prednost u odnosu na druge partije i ND premijera Antonisa Samarasa i ona sada iznosi 5,3 odsto razlike i istraživanje pokazuje da bi Siriza trebalo da osvoji 36 odsto glasova. Siriza je osnovana 2000. godine i partija je okupila bivše marksiste, socijaldemokrate, trockiste i druge grupe koje se bore protiv grčkog establišmenta. Aleksis Cipras (40) nalazi se na čelu partije koja svoj pobjednički talas bilježi od prethodnih izbora, održanih u junu 2012, kada je sasvim očekivano osvojila drugo mjesto i tada je nazvana suštinskim i moralnim pobjednikom tadašnjih izbora.
Grčki premijer i lider Nove demokratije Antonis Samaras izjavio je da su vanredni parlamentarni izbori odlučujući za budućnost Grčke.
Pored toga, on je izrazio optimizam i uvjerenje da na izborima "niko neće rizikovati evropski kurs".
Poslije glasanja u gradu Pilosu, Samaras je rekao da će ovi vanredni parlamentarni izbori odrediti budućnost Grčke.
"Danas odlučujemo da li ćemo ići napred jaki, sigurni i bezbjedni ili ćemo ući u nevolje", kazao je grčki premijer, a prenosi agencija ANA.
Prema njegovim riječima, veoma veliki broj građana je još neodlučan, a upravo oni će biti ti koji će odrediti rezultat glasanja.
"Ja sam optimista", rekao je Samaras.
Grci izlaze na prijevremene izbore budući da parlament te zemlje iz tri pokušaja nije uspio da izabere novog šefa države i, prema Ustavu, u tom slučaju se raspisuju parlamentarni izbori. Grčki parlament je raspušten 31. decembra, pošto nije, u trećem i posljednjem krugu, uspio da izabere nekadašenjeg evropskog komesara Stavrosa Dimasa (73) za budučeg šefa države, a pošto mu je podršku dalo 168 poslanika, dok ga 132 poslanika nisu podržala.
Bonus video:
