Odlazeća grčka koaliciona vlada konzervativaca i socijalista pokušava da nedjelju dana pred poslaničke izbore ojača svoje pozicije pred naletom stranke Siriza, ljevičarske protivnice mjera štednje, te glasačima ukazuje na finansijsku neizvjesnost koju bi donijela vlast te stranke.
Prethodilo je upozorenje Vlade da će Grčka, ako na vlast dođe Siriza, koja je sada članica parlamentarne opozicije, izaći iz zone eura što bi zaprijetilo bankrotom države.
Siriza Aleksisa Ciprasa i dalje je vodeća u anketama, te se nada da će na izborima osvojiti apsolutnu većinu u Skupštini Grčke, a time i samostalnu vlast, svjesna da bi postizborni savezi zahtjevali znatno odstupanje od njenog političkog programa koji joj je i donio popularnost.
Ali, za sada ni jedna anketa ne daje Sirizi ni prostu većinu od 151 mjesta u Skupštini Grčke, do čega se u tom tijelu dolazi primjenom složene računice koju predviđa pojačani proporcionalni izborni sistem.
S druge strane, za sada nema ni pomena o mogućnosti koalicionog dogovora Sirize i drugih stranka.
Nekoliko ekonomskih pokazatelja se pogoršalo ove nedjelje, dajući osnovu za alarmantnu retoriku vlade Andonisa Samarasa. Uz to, dvije od četiri glavne poslovne banke Grčke, očekujući nelikvidnost, hitno su zatražile pomoć Evropske centralne banke (ECB).
Razlog je to što su ulagači, u strahu od vlasti Sirize, od decembra iz banaka povukli tri milijarde eura. Centralna Banka Grčke kaže, međutim, da je situacija pod kontrolom.
Finansijsku nestabilnost države je pogoršalo i to što sve više poreskih obveznika obustavlja plaćanje poreza, nanoseći državi gubitak u milijardama eura. "Greška je vjerovati da sa Sirizom na vlasti, nećemo morati da plaćamo porez", upozorio je Aleksis Cipras, šef te stranke koja važi za populističku.
Cijele ove nedelje, odlazeći ministar finansija Gikas Harduvelis je upozoravao na finansijsku ranjivost države u slučaju izborne pobjede Sirize.
Grčka bi, rekao je on, dospjela u nevolju ako, poslije izbora, iz političkih razloga ne bi krajem februara dobila od EU i MMF 7,2 milijarde eura kredita u slučaju da zaključak revizije stanja privrede bude pozitivan.
EU već izgleda da je odustala od još jdnog produženja paketa pomoći Grčkoj jer "prije 10. februara što je rok za to ne može znati kakva će biti vlada u Atini, mada će Grčka sigurno tražiti novi produžetak", naveo je jedan evropski izvor.
Samo ove, 2015. godine, Atina mora da vrati više od 20 milijardi eura kredita.
Evropska centralna banka (ECB) bi trebalo da u četvrtak pokrene program otkupa državnih dugova zemalja-članica zone eura, da bi se smanjenjem njihovog obima suzbio rizik deflacije i oživjela privreda Evrope.
Ali Grčka, smatraju neki, može biti izostavljena iz te vrste pomoći iz političkih razloga, pošto Siriza želi da otkaže sporazum sa MMF i EU o finansijskoj pomoći Grčkoj. Siriza bi da ponovo pregovara o uslovima iz tog sporazuma i o rokovima otplate državnog duga.
Uprkos atmosferi neizvjesnosti, "ankete pokazuju da strah ne utiče na biračko tijelo", rekao je Tomas Gerakis, iz agencije za istraživanje javnog mnjenja "Mark". Štaviše, "mnogi birači koji su prišli Sirizi, ranije su bili pristalice Nove demokratije", partije Andonisa Samarasa.
Ankete posljednjih dana daju Sirizi 2,0 do 4,5 procenta prednosti (29,6 do 35,4 odsto) u odnosu na Novu demokratiju (25,8 do 30,8 odsto), što odražava rastuću polarizaciju u biračkom tijelu. Međutim, i dalje je 10 do 15 odsto glasača neodlučno.
Istraživanja takođe pokazuju sklonost biračkog tijela ka vladi nacionalnog jedinstva, čak i uprkos tome što Siriza insistira na svojoj želji da dobije "jasan mandat".
To je u nedjelju potvrdio Aleksis Cipras rekavši u intervjuu za list "Etnos" da "Mi želimo slobodne ruke".
Bonus video:
