Predsjednik novog sastava Evropske komisije, Žan Klod Junker, priprema 300 milijardi eura vrijedan plan investicija kao ključni podsticaj za oživljavanje posustale ekonomije.
Taj bi investicioni program, kao ključni projekat novog sastava EK, trebalo da bude predstavljen naredne sedmice u Evropskom parlamentu, a do Božića čelnicima Evropske unije. Još se radi na njegovoj finalizaciji i tek su neke pojedinosti dosad objavljene.
Dosadašnja iskustva govore, ipak, da bi taj program mogao prije postati svojevrsna vježba u finansijskom inženjeringu, nego mehanizam koji će osigurati svježi novac koji je potreban regiji kako bi se podstakla proizvodnja i stimulisalo kreiranje novih radnih mjesta, prenosi SEEbiz.
Bude li sav novac koji su obećali nabavljen i utrošen, EU bi mogao donijeti dodatnih gotovo 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ulaganja godišnje u periodu od tri godine.
"To je značajan iznos. Očekivali bismo neki vid multiplikativnog efekta od ulaganja u radna mjesta i kupovnu moć, a time bi se povećao potencijal rasta. Loša strana je ta što mogu proći godine prije nego se počne sa javnim ulaganjima", kazao je Carsten Brzeski iz banke ING u Frankfurtu.
Pa ipak, u odnosu na pitanje kada, daleko veće pitanje koje se nameće za taj plan je koliko.
Iznos od 300 milijardi eura ukupan je zacrtani iznos, a Komisija nema svog novca i finansira se putem godišnjeg evropskog budžeta koji mora biti uravnotežen.
Od 28 država EU, samo Njemačka čini se ima državne finansije dovoljno snažne da bi značajnije povećala ulaganja. Međutim, budući da nastoji imati uravnotežen budžet, Berlin baš nije sklon većoj potrošnji.
Tako da EK planira da iskoristi ono malo raspoloživog javnog novca kako bi privukla veće privatne fondove u projekte koji bi inače bili previše rizični, odnosno s preniskom stopom povrata.
"Naš je cilj da nabavimo privatni novac za velike infrastrukturne projekte u energetskom sektoru, transportu, segmentu istraživanja i razvoja. Privatni sektor ne može preuzeti na sebe sve rizike", kazao je potpredsjednik EK, Jirki Katainen.
Potencijalni ulagači željeće da znaju koliko novca će EU omogućiti i hoće li to biti novi fondovi, ili novac koji je već uračunat u različitim EU šemama za potrošnju, a samo mu je promijenjena namjena.
"Ako je riječ o dodatnom novcu, to bi bilo u redu, ali bojim se da će to biti novac koji će biti uzet iz drugih mjesta u EU budžetu", kazao je Kristof Vajl iz Commerzbanka.
Stručnjaci podsjećaju da je već bilo pompezno najavljivanih programa ulaganja i strategija koji nijesu dali željene rezultate. Tako upozoravaju da je vrlo malo novog novca završilo u 120 milijardi eura vrijednoj strategiji za rast i radna mjesta koju su EU čelnici odobrili na početku 2012, a koja nije spriječila recesiju i nakon čega su uslijedile dvije godine pada investicija.
U toj strategiji bila su sadržana sredstva postojećih EU strukturalnih fondova i kapitalna injekcija od deset milijardi eura za Evropsku investicionu banku (EIB) kako bi se njeni kapaciteti kreditiranja mogli povećati za dodatnih 60 milijardi eura tokom trogodišnjeg perioda.
Čini se da bi se i novi program mogao zasnivati na sličnim idejama, zaključuju analitičari.
Bonus video:
