Evropska komisija u novom sastavu, na čelu sa bivšim premijerom Luksemburga Žan-Klodom Junkerom danas je zvanično stupila na dužnost, a rad će početi od 3. novembra.
Vrijemena za lagano uhodavanje neće biti, budući da je čekaju brojna pitanja koja je potrebno rješavati bez oklijevanja - od krize u Ukrajini do pregovora o slobodnoj trgovini sa EU. Međutim, prioritet koji je Junker stavio na vrh liste je naravno podsticanje rasta i zapošljavanja u EU.
"Naredni mjeseci biće izuzetno teški, sa (ekonomskim) predviđanjima Komisije, mišljenjima o budžetima članica tokom novembra i pripremom investicionog plana", istakao je novi komesar za ekonomska pitanja Pjer Moskovisi.
On će već 4. novembra predstaviti nova ekonomska predviđanja Komisiji i zvanično primiti k znanju slabost privrede u zoni eura.
Ovo će biti poput usmenog ispita, nakon što je na saslušanju u Evropskom parlamentu bio izložen žestokom propitivanju i kritikama zbog sumnje dijela poslanika da kao nekadašnji francuski ministar finansija ne može nepristrasno da procjenjuje finansijsku situaciju svoje zemlje.
Njegov prethodnik, Jirki Katainen iz Finske u tom smislu mu je prilično raskrčio put, odlučivši na samom kraju oktobra da ne odbaci nijedan budžetski predlog u zoni eura u okviru mehanizama budžetske koordinacije, čime su Francuska i Italija izbjegle ponižavajući scenario.
Tada je rečeno međutim da dosije nije u potpunosti zatvoren i da je moguće da će se od zemalja tražiti "dodatne mjere" za smanjenje deficita, što je opasnost koja vreba Francusku koja kasni sa snižavanjem deficita u propisane okvire.
Sredinom novembra trebalo bi da se sprovede detaljno ispitivanje budžeta, nakon čega će do kraja mjeseca uslijediti sastanak zone eura posvećen posebno tom dosijeu.
Najveći dosije za Junkerovu Komisiju bez sumnje je veliki plan ulaganja 300 milijardi eura za podstcanje zapošljavanja i privrede koja je u zastoju na cijelom kontinentu.
"Hitno je", rekao je Junker pred Parlamentom i obavezao se da će taj plan biti predstavljen pre Božića.
Zamisao je da se sprovedu brže i bolje aktivnosti od "pakta za rast" od 120 milijardi eura koji je pokrenut 2012. i brzo pokazao svoja ograničenja.
Da bi se ubrzao ritam Francuska i Berlin rade na zajedničkim predlozima koje namjeravaju da predlože početkom decembra.
Obrisi plana su međutim veoma nejasni. Porijeklo fondova i podjela angažmana između privatnog i javnog sektora nije utvrđena, a Njemačka odbija da izdvoji novac za stimuliranje aktivnosti.
Za sada je jedino izvjesno da bi trebalo da se uključi i Evropska investiciona banka (EIB).
Zbog odbijanja Njemačke odbačena je zamisao da se pribjegne fondu za rješavanje kriza u zoni eura, Evropskom mehanizmu stabilnosti, koji ima kapacitet za pozajmce od 500 milijardi eura, od kojih je trenutno raspoloživo 450 milijardi.
Očekuje se da će ovaj investicioni plan biti ključna tačka evropskog samita predviđenog za 18. i 19. decembar ove godine.
Bonus video:
