Evropska komisija je predložila nove ciljeve u pogledu budućnosti zbrinjavanja otpada u Evropskoj uniji. Kvote recikliranog otpada bi trebalo da budu značajno povećane. Do 2030. građani EU bi trebalo da recikliraju 70 odsto kućnog otpada i 80 odsto otpada koji potiče od pakovanja proizvoda. Od 2025. bi deponiranje otpada kojeg je moguće reciklirati bilo zabranjeno.
Svim ovim mjerama Evropska komisija želi da postigne konačan cilj: prelazak ka ekonomiji "zatvorenog kruga sirovina“ tj. ekonomiji u kojoj će otpad ponovno završavati u proizvodnji.
"Zatvoreni krug sirovina" bila je i jedna od glavnih tema konferencije za zaštitu okoline Green Week održanoj u Briselu uoči predstavljanja ciljeva ekološke politike u EU. Tom prilikom je EU povjerenik za zaštitu okoline, Janez Potočnik apelovao na prisutne političare i predstavnike privrede.
"Ako nešto ne učinimo sa osnovama naše ekonomije i ne promijenimo naš način potrošnje i života uopšte, tada nam neće poći za rukom dugotrajna zaštita okoline na našoj planeti i bićemo prisiljeni da potražimo životni prostor van Zemlje“, rekao je Potočnik tom prilikom.
On je pred sam kraj svog mandata koji ističe najesen upozorio kako više ne možemo živjeti sa "linearnom ekonomijom 19. vijeka" nego se moramo okrenuti recikliranju.
"Naši resursi ne smiju završavati na deponijima“, zaključio je EU povjerenik.
Potencijal za uštedu
Sa Potočnikom su saglasni i ostali učesnici konferencije Green Week.
"Efikasniji odnos prema našim sirovinama neće riješiti sve naše probleme sa okolinom ali bi to bio veliki korak u pravom smjeru“, kaže za Deutsche Welle Hajnc Leuenberger, direktor inicijative Ujedinjenih naroda za održivu industriju.
On smatra da bi se promjenom načina razmišljanja godišnje mogla uštedjeti svota od tri triliona dolara. On smatra pogrešnim pokušaje mnogih preduzetnika da uštede na osoblju umjesto na materijalu i energiji.
"Na osoblje odlazi u pravilu 20 dosto troškova. Istovremeno na materijal i energiju odlazi 55 odsto i jasno je gdje je veći potencijal za uštedu“, kaže Leuenberger.
On i još neki učesnici konferencije su saglasni da je osnovni problem prevelika potrošnja resursa stanovnika razvijenih zemalja. I to na uštrb stanovnika zemalja u razvoju.
Poželjno je i jače uključivanje zemalja u razvoju u modernizaciju procesa recikliranja. Ali pritom treba, kako upozorava, voditi računa i o kvaliteti recikliranja koja dosad u rastućim ekonomskim silama poput Kine, Indije ili Nigerije nije zadovoljavala zapadne standarde.
Spriječiti rat za sirovine
Smjele ciljeve Evropske komisije naravno još moraju potvrditi Evropski parlament i Evropsko vijeće kako bi stroža politika zbrinjavanja otpada ušla i u zakonodavstva članica Evropske unije. Jedinstveni pristup je važan, kako se između ostalog moglo čuti i od škotskog stručnjaka za zbrinjavanje otpada, Ijana Galanda, zbog bolje komunikacije između kompanija na području cijele Unije.
"Ove kompanije moraju biti svjesne da se ne radi samo o malom, domaćem nego o mnogo većem, evropskom tržištu“, smatra Galand. Voda i energija su resursi koje EU želi sačuvati ali i kao jedan od motiva za inicijativu Komisije za pojačanim recikliranjem je i potreba za tzv. rijetkim zemljama, elementima koji se teško pronalaze u prirodi koji su međutim prijeko potrebni modernim granama industrije poput telekomunikacijske. Znači ne radi se samo o okolni nego i o ekonomiji ali i sigurnosti. Jer u prošlosti se, kako se moglo čuti na konferenciji Green Week, često ratovalo zbog sirovina i treba učiniti sve napore kako se to više ne bi ponovilo.
Bonus video:
