Bliski saradnici predsjednika Rusije, Vladimira Putina, razmatraju mjere za zaštitu domaće privrede od posljedica mogućih novih, oštrijih sankcija, među kojima bi jedna od najvažnijih akcija u tom pravcu trebalo da bude dedolarizacija ekonomije.
Putinov savjetnik za ekonomska pitanja, Sergej Glazjev, već je predočio radikalni plan za borbu protiv stranih sankcija. Riječ je o 15 praktičnih mjera koje bi trebalo domaću privredu oslobode zavisnosti od Zapada, prenosi Tanjug.
Glazjev je, osim dedolarizacije, predložio da se obave važne promjene u ruskom finansijskom sistemu, tako što bi ta reforma obuhvatila ne samo državni sektor privrede, već i operacije koje obavljaju privatna preduzeća i građani.
Država bi, kako je predložio, trebalo da se pripremi za predstojeće, vrlo vjerovatno, zamrzavanje valutnih računa Rusije u inostranstvu. Zbog toga Glazjev smatra da se hitno moraju transferisati sredstva izražena u dolarima i eurima iz zemalja članica NATO u neutralne države.
Ruski ministar finansija, Anton Siluanov, tražio je od najbližih saradnika da svoje primjedbe i predloge, a povodom navedenog plana Glazjeva, dostave do 23. aprila, ali to za sada nije učinjeno
Istovremeno bi trebalo prodati hartije od vrijednosti Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i drugih članica NATO, koje su u posjedu Rusije, jer bi mogla da usljedi i blokada tih sredstava. Ruske državne kompanije i banke trebalo bi da dobiju mogućnost uzimanja kredita u rubljama, umjesto dosadašnjih zajmova koje su uglavnom koristili iz zapadnih banaka zbog nižih kamatnih stopa na međunarodnom finansijskom tržištu.
Rusija je u martu i početkom aprila obavila veliki transfer sredstava u dolarima i hartijama od vrijednosti američkog Ministarstva finansija, vrijednih desetine milijardi USD, u bezbjednije međunarodne finansijske instrumente.
Finansiranje domaće privrede i banaka obavljaće se, prema planu Glazjeva, uz pomoć emisije centralne banke Rusije, dok bi operaciju neposrednog odobravanja neophodnih zajmova obavljala moskovska Vnješekonombanka.
Naredna mjera bi se odnosila na ograničavanje valutnih pozicija domaćih komercijalnih banaka, u cilju onemogućavanja spekulativnih operacija sa rubljom i bjekstva kapitala. Prema podacima za prvi kvartal, koje je ranije saopštio prvi zamjenik ruskog ministra ekonomijej Andrej Klepač, iz Rusije je u tom periodu zabilježen odliv kapitala vrijednog 65 do 70 milijardi USD, što je više nego u toku cijele prošle godine.
Prošle godine odliv kapitala iz Rusije je, na osnovu podataka centralne banke, porastao 15 odsto u odnosu na 2012. godinu i iznosio je 62,7 milijardi USD.
Glazjev je, kao važnu mjeru u svom programu efikasnog otpora zapadnim ekonomskim sankcijama, naveo i stvaranje stoprocentnih rezervi po dužničkim obavezama nerezidenata, što zahtjeva i stalno obučavanje stanovništva da se okane paničnog bjeksta iz rubaljskih u sredstva izražena u drugim, uglavnom zapadnim valutama.
Program obuhvata i zamrzavanje valutnih obaveza komercijalnih banaka, s tim da se ta mjera primjeni tek nakon uvođenja novih, oštrijih zapadnih sankcija.
Rusija bi u trgovini sa zemljama Carinskog saveza i drugim „nedolarskim i partnerima van EU“ trebalo obavezno da pređe na obračun u nacionalnim valutama, smatra Glazjev, koji je takav zahtjev stalno upućivao ruskom rukovodstvu još od početka protekle decenije.
Glazjev je, u pismu koje je uputio ruskom Ministarstvu finansija, predložio da se njegovi navedeni i neki drugi predlozi za prevazilaženje posljedica zapadnih sankcija razmotre na Nacionalnom finansijskom savjetu.
Ruski ministar finansija, Anton Siluanov, tražio je od najbližih saradnika da svoje primjedbe i predloge, a povodom navedenog plana Glazjeva, dostave do 23. aprila, ali to za sada nije učinjeno.
Bonus video:
