Naoružani proruski separatisti u istočnoj Ukrajini rekli su da ih ne obavezuje međunarodni sporazum koji nalaže da se razoružaju, te da neće napustiti javne zgrade koje su zauzeli dok vlada u Kijevu ne podnese ostavku.
Na sastanku SAD, Rusije, Ukrajine i Evropske unije juče u Ženevi, postignut je dogovor koji je ulio nadu da doći do smirivanja krize oko Ukrajine.
Privremedni predsjednik i premijer Ukrajine ponudili su do sada najjača obećanja da će osnažiti ustavna prava na upotrebu ruskog jezika u cilju ublažavanja protesta ali je Kijev takođe saopštio da će nastaviti napore u cilju iskorjenjivanja separatista.
Sporazum iz Ženeve nalaže razoružavanje svih ilegalnih grupa, prekid okupacije javnih zgrada, ulica i trgova, ali ni separatisti na istoku ni ukrajinski nacionalistički demonstranti na kijevskom Majdanu još ne popuštaju.
Agencija Rojters ocjenjuje da će biti teško primijeniti sporazum na terenu zbog dubokog nepovjerenja između proruskih grupa i vlade u Kijevu, koja uživa podršku Zapada. U nasilnim sukobima ove nedjelje, poginulo je nekoliko osoba.
Postizanje sporazuma u Ženevi je došlo kao iznenađenje i nije jasno šta se desilo iz scene, da ubijedi Kremlj, koji je pokazao malo volje za kompromis, da se pridruži pozivima na razoružavanje milicija, navodi Rojters.
Rusija odbacuje optužbe Ukrajine i Zapada da daje instrukcije naoružanim napadačima.
U Slavjansku, koji je postao žarište krize nakon što su separatisti naoružani „kalašnjikovima“ preuzeli kontrolu prošlog vikenda, lideri proruskih grupa su se sastali ispred jedne od okupiranih zgrada da bi odlučili kako da odgovore na ženevski sporazum.
Anatolij, jedan od naoružanih separatista koji su zauzeli sjedište policije, rekao je: „Ne napuštamo zgradu jer znamo kakva je stavrna situacija u zemlji i nećemo otići dok nam to ne kaže naš komandant.“
Rojters je prenio da su dva ukrajinska vojna aviona juče nekoliko puta nadlijetala Slavjansk. Ispred sjedišta gradonačelnika, muškarci naoružani automatskim puškama su stajali ispred vreća pijeska, nagomilanih tokom noći. Glavne ulice u gradu su pod kontrolom separatista, koji pretresaju vozila na kontrolnim punktovima oko grada.
U zajedničkom TV obraćanju, vršilac dužnosti predsjednika Oleksander Turčinov i premijer Arsenij Jacenjuk su pozvali na nacionalno jedinstvo, uzdržavanje od nasilja i poručili da će podržati ustavne promjene, dati veća ovlašćenja lokalnim samoupravama, uključujući oko zvaničnog jezika - što je ključni zahtjev stanovištva koje govori ruski.
Kijev je takođe saopštio da vlada priprema zakon koji bi amnestirao separatiste ako se povuku.
Lider samoproglašene Narodne Republike Donjeck je rekao da ne smatra da sporazum obavezuje njegove ljude.
Denis Pušilin je rekao novinarima u Donjecku da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov „nije potpisao ništa za nas, nego u ime Ruske Federacije.“
Poručio je da prvo premijer i predsjednik moraju dati ostavku, jer su „nezakonito“ došli na vlast.
Aleksej, drugi separatista iz Slavjanska, priznao je, međutim, da su ženevski pregovori promijenili situaciju: „Izgleda da nas Vova ne voli koliko smo mislili,“ rekao je koristeći deminutiv za Putina, u kojem mnogi separatisti vide zaštitnika.
Okupljeni na trgu u centru Kijeva, koji je bio središte protesta koji su na kraju zbacili predsjednika Viktora Janukoviča, poručili su da neće ukloniti barikade dok se ne završe predsjednički izbori 25. maja.
„Ljudi neće napustiti Majdan. Narod je dao riječ da će ostati do okončanja predsjedničkih izbora tako da niko neće moći da ih pokrade. Onda ćemo se nakon izbora sami dogovoriti,“ rekao je 56-godišnji Viktor Palamarjuk iz zapadnog grada Černovci.
Nacionalistička grupa Desni sektor smatra da se dogovor iz Ženeve odnosi samo na proruske separatiste na istoku.
„Mi nemamo nikakvo ilegalno naoružanje tako da se taj poziv ne odnosi na nas,“ rekao je portparol grupe Artem Skoropadski. „Mi, predvodnici ukrajinske revolucije, se ne možemo upoređivati sa gangsterima.“
Moskvu naljutile nove prijetnje
Bijela kuća je upozorila Rusiju da će se suočiti sa oštrijim sankcijama ako se ne bude pridržavala međunarodnog sporazuma o Ukrajini ili ako pošalje vojsku na istok Ukrajine.
„Meta tih mjera bi mogli biti veoma značajni sektori ruske ekonomije,“ rekla je novinarima Suzan Rajs, savjetnica za nacionalnu bezbjednost predsjednika Baraka Obame.
Dodala je da Vašington veoma pomno prati hoće li Rusija ispuniti obaveze da iskoristi uticaj da nagovori separatiste na istoku Ukrajine da se razoružaju i napuste državne zgrade.
Rusija je odgovorila da je prijetnja novim sankcijama „potpuno neprihvatljiva.“
Ministarstvo spoljnih poslova je optužilo američke zvaničnike da nastoje da prikriju da je ukrajinska vlada koristila silu protiv demonstranata u oblastima sa većinskim rusofonim stanovništvom.
U sporazumu iz Ženeve se ne pominje aneksija Krima, iako zapadne diplomate tvrde da čvrsto ostaju pri stavu da je to nezakonit potez Rusije i negiraju da su digli ruke od tog pitanja. Zbog činjenice da se Krim ne pominje u sporazumu, ukrajinska vlada bi se mogla naći pod pritiskom sopstvenih pristalica, koje zahtijevaju da se učini sve što je moguće kako bi se to poluostrvo vratilo pod kontrolu Kijeva.
Galerija
Bonus video:
