Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov i njegov američki kolega Džon Keri su kazali da su se sve strane dogovorile oko koraka koji bi trebalo da smire situaciju u Ukrajini.
Na četvorostranom susretu o Ukrajini u Ženevi šefova diplomatije Rusije, Ukrajine, SAD i Evropske unije, usvojen je dokument o deeskalaciji u kojem je upućen poziv na neodložni početak širokog nacionalnog dijaloga a strane pozvane da se uzdržavaju od svakog nasilja
Keri je naveo da neće biti dovoljne riječi, već da treba dogovoreno i sprovesti u praksi. On je upozorio da će uvesti ozbiljnije sankcije ukoliko ne bude uočen napredak.
Lavrov je pozvao sve ilegalne naoružane grupe da spuste oružje, ali nije još uvijek u potpunosti jasno na koje je sve grupe mislio.
Takođe je poručio i da sve okupirane administrativne zgrade moraju biti oslobođene, a kazao je i da krizu moraju riješiti sami Ukrajinci, i da rješenje mora biti prihvatljivo za sve građane Ukrajine.
Lavrov je naveo da nije u interesu Rusije da šalje trupe na istok Ukrajine i da je to suprotno sa njihovim "fundamentalnim interesima".
Ruski ministar je pozvao i na amnestiju za demonstrante, osim za one koji su počinili ozbljne zločine.
Sastanak se odužio
Ministri spoljnih poslova SAD, EU, Ukrajine i Rusije su u Ženevi radili da dođu do zajedničke pozicije o krizi u Ukrajini, izjavila je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova. Ona je ranije za agenciju Asošiejtid pres rekla da šefovi diplomatija rade na "važnoj" izjavi koju će javno predstaviti u Ženevi.
Razgovori su probili rok određen za obraćanje novinarima.
Poslije nekoliko bilateralnih susreta jutros, Sergej Lavrov (Rusija), Ketrin Ešton (EU), Džon Keri (SAD) i Andrij Deščica (Ukrajina) su najavili da se sastaju u podne, na radnom ručku, a zatim će se obratiti novinarima oko 15.00 po centralnoevropskom vremenu, prije no što se raziđu.
Državni sekretar SAD Džon Keri stigao je sinoć u Ženevu za današnje razgovore. On je rekao da želi da pomogne da se uspostavi pravi dijalog između Rusije i Ukrajine. Cilj Vašingtona je da Rusija prestane da podržava i ohrabruje separatiste u Ukrajini i da povuče trupe sa granice s Ukrajinom, rekao je Keri.
Ukrajinski ministar spoljnih poslovva Andrij Deščica kazao je ranije da smatra da je diplomatsko rješenje još moguće, i da je to jedini način da se stabilizuje situacija. On je po dolasku u Ženevu rekao da je spreman na dijalog s Rusijom, ali je isključio mogućnost razgovora o federalizaciji Ukrajine što traže Moskva i proruski pobunjenici.
Oland: Moguće je da pooštrimo sankcije
Francuski predsjednik Fransoa Oland upozorio je danas da bi Evropska unija mogla da pooštri sankcije Rusiji ako na današnjem sastanku u Ženevi ne bude postignut napredak.
"Mogli bismo da podignemo nivo sankcija ako se u Ženevi ne dođe do rješenja, ali to nije naša želja", rekao je Oland na zajedničkoj konferenciji sa češkim premijerom Bohuslavom Sobotkom u Parizu.
Francuski predsjednik vidi rješenje krize u "poštovanju političke agende" u Ukrajini, uključujući održavanje predsjedničkih izbora 25. maja, prenosi AFP.
"Ovi izbori moraju da se održe u cijeloj zemlji i u uslovima transparentnosti i potpune slobode", dodao je on.
Odluka o pooštravanju sankcija mogla bi, prema njegovim riječima, da bude doneta na samitu EU u Briselu sljedeće nedjelje.
Obama: Nove sankcije Rusiji
Predsjednik Sjedinjenih Američki Država Barak Obama rekao je da Rusija može da očekuje nove sankcije ako pojača podršku separatistima na istoku Ukrajine.
"Dosljedno sam govorio da će Rusija svaki put kada preduzme ovakve korake sa ciljem da destabilizuje Ukrajinu i povrijedi njenu suverenost, snositi posljedice", rekao je Obama u razgovoru za televiziju CBS.
On je za krizu u Ukrajini otvoreno optužio Moskvu, uoči susreta u Ženevi na kojemu će Rusija, Ukrajina, SAD i Evropska unija pokušati da razriješe sadašnju pat-poziciju, prenosi Rojters.
Američki zvaničnici su saopštili da su spremni da uvedu Rusiji nove sankcije ako sastanak u Ženevi ne donese napredak.
Obama je rekao da vjeruje da Rusija nije zainteresovana za vojni sukob sa SAD-om koji je vojno nadmoćniji.
"Ne želimo rat", rekao je.
Prihvaćena nadležnost Haškog suda
Međunarodni krivični sud u Hagu objavio je danas da je Ukrajina prihvatila nadležnost tog suda čime je otvorila put ka mogućoj istrazi o nasilju vlade bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča nad demonstrantima u toj zemlji.
Ukrajina je prihvatila nadležnost tog suda za period od 21. novembra 2013. do 22. februara 2014, navodeći da je usljed napada Janukovičevih snaga bilo više od stotinu mrtvih demonstranata u Kijevu i drugim gradovima, navodi se u saopštenju suda.
U saopštenju ukrajinskog parlamenta navedeno je da su ukrajinske agencije za sprovođenje zakona "nezakonito primijenile fizičku silu, specijalna sredstva i oružje na učesnike mirnih aktivnosti" u Kijevu i drugim mjestima "po naređenju visokih državnih zvaničnika".
U saoštenju se dodaje da je u napadima ubijeno više od stotinu ljudi, a povrijeđeno više od dvije hiljade. Takođe se navodi da je Janukovičeva vlada otela, mučila i čak ubila nekoliko disidenata.
Međunarodni krivični sud istakao je da će njegovi tužioci sada odlučivati o tome da li da otvore istragu.
Ako se to bude dogodilo, tužioci će potom, na osnovu dokaza, odlučiti da li da traže od sudija tog suda da izdaju naloge za hapšenje ili sudske pozive za ljude koji budu osumnjičeni za zločine.
Galerija
Bonus video:
