Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je u Kremlju dokument kojim se ukrajinsko poluostrvo Krim i grad Sevastopolj pripajaju Ruskoj Federaciji.
Prije Putinovog konačnog potpisa, Sporazum o pripajanju Krima i Sevastopolja odobrio je gornji dom ruskog parlamenta, što je ranije učinio i donji dom parlamenta.
Preduslov za pripajanje Krima Rusiji bio je referendum, koji je na tom poluostrvu, s pretežno ruskim stanovništvom, održan u nedjelju 16. marta, a na kome je skoro 97 odsto stanovništva glasalo za pripajanje.
Ukrajina i Zapad odbacili su referendum kao nelegitiman, a SAD i EU su uveli sankcije Rusiji, podsjetio je AP.
Putin je, s druge strane, rekao da bi Rusija trebalo da se uzdrži od odzmazde nakon što su joj uvedene sankcije.
Krim je bio u sastavu Rusije od 18. vijeka do 1954. godine, kada ga je tadašnji sovjetski lider Nikita Hruščov poklonio Ukrajini.
Rusi doskočili SAD: Zamjena za Vizu
Ruske banke kojima su SAD uvele sankcije, umjesto "američkim", mogu da posluju karticama prelaskom na platformu kineskog sistema plaćanja Junion pej (UnionPay).
To je izjavio zamjenik šefa Odbora za finansijsko tržište Državne Dume Anatolij Aksakov.
Američke kartičarske kompanije Viza i Masterkard danas su prestale da pružaju usluge platnih operacija klijentima ruskih banaka, u okviru najnovijih sankcija SAD Rusiji posijle potpisivanja Sporazum o pripajanju Republike Krim i grada Sevastopolja Ruskoj Federaciji.
Društvo s ograničenom odgovornošću Junion pej registrovala je Centralna Banka Rusije u jesen 2013. godine kao operatera platnog sistema Junion pej čiji je centar za platni sistem Banka Kine (Elos). Trenutno taj sistem uključuje 29 operatera, među kojima su i Viza i Masterkard.
Samo dan poslije uvođenja novih sankcija SAD Rusiji, ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je nadležnoj službi predsjednika da isplatu njegove plate prebaci u banku "Rusija" protiv koje je Amerika uvela sankcije.
"Već sam rekao da namjeravam da otvorim u toj banci svoj lični račun. Štaviše, dao sam nalog Odjeljenju za upravu da tamo prebaci moju zaradu", rekao je Putin, a prenosi agencija Ria novosti.
Medvedev traži da Ukrajina vrati 16 milijardi
Ukrajina bi trebalo da vrati Rusiji 16 milijardi dolara, jer postaje nevažeći sporazum iz Harkova, prema kojem Moskva snabdijeva Ukrajinu jeftinim gasom.
To je danas na sastanku sa predsjednikom Vladimirom Putinom izjavio ruski premijer Dmitri Medvedev.
Medvedev je rekao da sporazum iz Harkova (prema kojem Rusija snabdijeva Ukrajinu jeftinim gasom, a za uzvrat iznajmljuje pomorsku bazu Sevastopolj na Krimu), postaje nevažeći i da Rusija shodno tome ima zakonsko pravo da traži povraćaj novca od Kijeva.
Medvedev je rekao na sastanku s predsjednikom Putinom da ukupan dug Ukrajine prema Rusiji iznosi 16 milijardi dolara, preneli su ruski mediji.
Medvedev je rekao da pored duga od 11 milijardi dolara za najam pomorske baze, Ukrajina duguje Rusiji tri milijarde dolara za nedavni zajam i oko dvije milijarde ruskom koncernu, Gazpromu.
Moskva i Kijev potpisali su 21. aprila 2010. godine Sporazum iz Harkova, prema kojem je, najam baze za flotu produžen u narednih 25 godina pošto je trenutni najam isticao 2017. godine.
Veći dio Crnomorske flote stacioniran je u luci Sevastopolj na Krimu prema sporazumu o najmu sa Ukrajinom.
Potpisan sporazum sa EU
Predstavnici privremene ukrajinske vlade potpisali su danas u Briselu Sporazum o pridruživanju sa Evropskom unijom.
Sporazum je u ime Ukrajine potpisao vršilac dužnosti premijera Arsenij Jacenjuk, prenio je Rojters.
Prošle godine je odluka bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča da ne potpiše taj sporazum dovela do višemjesečnih demonstracija, a na kraju i do promjene režima u Ukrajini.
EU je podijelila Sporazum na dva dijela, politički i ekonomski, kako bi pružila priliku prelaznoj vladi da odmah potpiše prvi dio.
Ekonomski dio sporazuma biće potpisan nakon predsjedničkih izbora i formiranja nove vlade u maju.
"Potpisivanjem političkog dijela Sporazuma o asocijaciji sa premijerom Ukrajine zapečatićemo čvrsto prijateljstvo koje približava Ukrajinu EU", najavio je sinoć predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo nakon prvog dana briselskog samita.
Šefovi država i vlada zemalja članica EU odlučili su da dodaju novih dvanaest imena na “crnu listu” sankcionisanih ruskih funkcionera.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije predložiće državnom vrhu da donese mere odmazde prema SAD i EU kao odgovor na njihove sankcije.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban ki-Mun danas dolazi u posjetu Kijevu.
Galerija
Bonus video:
