Pošto je Moskva ismijala sankcije, Evropska unija mora uvesti puno oštrije mjere koje će natjerati Putina da obrati pažnju, ali će 28-člani blok to teško usaglasiti.
Nakon uvođenja zabrane putovanja i zamrzavanja imovine za 13 Rusa i osam Krimljana, zamjenik ruskog premijera je na Tviteru ismijao EU i SAD, rekavši da su te mjere slabe i beznačajne.
Rojters navodi da i neki šefovi diplomatije EU misle tako i frustrirani su. Zalagali su se za oštrije sankcije ali mjere EU moraju biti usvojene jednoglasno, što znači da će biti jake onoliko koliko to dozvoli država sa najdubljim rezervama.
Lideri EU se sastaju sjutra u Briselu, gdje će raspravljati o širenju spiska kažnjenih i možda uključiti oligarhe ili osobe bliske Putinu. Diplomate su rekle Rojtersu da se razmatra do 100 imena.
Međutim, i ako se dogovore da prošire spisak, malo je vjerovatno da će to odvratiti Rusiju.
Glavno pitanje je može li EU postići saglasnost oko sankcija koje bi obuhvatie finansije i trgovinu, i koji bi direktno pogodile ruski izvoz, kompanije i banke, time i EU.
Malo koja država želi da to razmotri zbog uticaja na bilateralne poslove i moguće osvete Moskve.
Od Finske, koja sa Rusijom dijeli 1.300 km granice i istoriju ratnog neprijateljstva, do Kipra, koji ima bliske bankarske, imovinske i investicione veze sa Rusijom, skoro svaka članica EU ima razloga za zabrinutost, ističe Rojters.
Dan pošto je uvela sankcije za 11 Rusa i Ukrajinaca, SAD su najavile nove.
Portparol Bijele kuće Džej Karni je ukazao da bi meta mogli biti moćni oligarsi blisko povezani sa Putinom.
„Mislim da svako ko razumije kako ruski sistem vladavine funkcioniše i ko ima uticaj na taj sistem razumije o kakvim osobama se radi, i činjenicu da imaju značajnu imovinu, ne samo u Rusiji, nego i u inostranstvu,“ rekao je Karni.
Bijela kuća odbacuje kritike da ne čini dovoljno, rekavši da je prethodnik Baraka Obame, Džordž V. Buš, bio poznat po upotrebi vojne sile a da to, ipak, nije spriječilo Putinov vojni upad u Gruziju 2008.
Bonus video:
