Krimske vlasti proglasile su Krim "nezavisnom i suverenom državom", nakon što je u parlamentu izglasano proglašenje nezavisnosti.
Krim je podnio i zahtjev za članstvom u Ujedinjenim nacijama, a istovremeno je formalno zatražio pridruženje Rusiji.
Parlament je uspostavljen kao najviša vlast do septembra 2015. godine, ili pripajanja Rusiji, a rublja je uvedena kao druga valuta.
Raša tudej javlja da će Krim promijeniti vremensku zonu i usvojiti istu vremensku zonu kao u Moskvi.
Krim je do sada bio 2 sata "iza" Moskve.
Građani Krima ogromnom većinom su glasali za otcjepljenje poluostrva od Ukrajine i pripajanje Rusiji, dok je Kijev optužio Moskvu da gomila trupe u tom regionu i upozorio separatističke lidere da će im „tlo gorjeti pod nogama“.
Lideri Krima, koje podržava Moskva, objavili su da je 96,7 odsto stanovnika tog crnomorskog poluostrva glasalo za otcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji.
Proruski lider Krima Sergej Aksionov danas je objavio da je, prema konačnim rezultatima, 96,7 odsto stanovnika glasalo na jučerašnjem referendumu za otcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji, navodi CNN i podsjeća da su zapadne sile taj referendum proglasile nezakonitim.
Na osnovu više od polovine prebrojanih glasova, preko 95 odsto izašlih birača podržalo aneksiju, prenijela je ranije agencija RIA novosti. Rojters je javio je da se izlaznost bila 83 odsto, što je izuzetno visok odziv, s obzirom da je većina Krimljana lojalnih Kijevu bojkotovala referendum koji su EU i SAD proglasile nelegalnim.
Oko milion i po birača na Krimu moglo je da bira između unije sa Rusijom ili šire autonomije regiona sa pravom odlučivanja o sopstvenoj sudbini - uključujući mogućnost pripajanja drugim državama.
Krimski lider je poručio da će u ponedjeljak aplicirati za prisajedinjenje s Rusijom, 60 godina pošto je sovjetski lider Nikita Hruščov to crnomorsko ostrvo poklonio Ukrajini.
Duma o pripajanju Krima 21. marta
Ruska Državna Duma razmotriće 21. marta sve zakone koji su neophodni za ulazak Krima u sastav Rusije, izjavio je danas potpredsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Sergej Neverov.
Neverov je televiziji Rusija 24 kazao da će ta procedura biti sprovedena "dosta brzo zato što je to prioritet u radu Dume".
Na pitanje da li su već spremni neophodni nacrti zakona, Neverev je rekao da taj "proces zahtjeva dodatna zakonska rješenja koja će biti razmotrena prioritetno".
Putin poštuje volju naroda
Predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao je da će poštovati volju krimskog naroda i odbacio je optužbe Zapada da je referendum ilegalan. Iz Kremlja je saopšteno da su se Putin i američki predsjednik Barak Obama u telefonskom razgovoru složili da traže način rješenja krize kroz ustavne reforme.
Kremlj je naveo da je Putin skrenuo pažnju na „nesposobnost i nedostatak volje“ aktuelnih vlasti u Kijevu da zaustave nasilje „ultranacionalističkih i radikalnih grupa koje destabilizuju situaciju i trerorišu civile“. U saopštenju se dodaje da je Putin sugerisao da se evropski posmatrači rasporede u sve dijelove Ukrajine.
U ponedjeljak o sankcijama EU
Portparol Bijele kuće Džej Karni osudio je referendum na Krimu kao „opasan i destabilizujući“ i kazao da će zbog toga Rusi „platiti veću cijenu“. Američki državni sekretar Džon Keri poručio je da Vašington neće priznati rezultate krimskog referenduma.
U saopštenju EU se navodi da je referendum bio „nelegalan i nelegitiman i da neće priznati njegov ishod“. Šefovi diplomatije EU sastaće se u ponedjeljak u Briselu gdje se očekuje odluka o uvođenju sankcija protiv ruskih zvaničnika koji su doprinijeli pogoršanju situacije u Ukrajini.
Broj ruskih trupa na Krimu skočio sa 12.500 na 22.000
Kijev je ocijenio da gomilanje ruskih trupa u krimskom regionu predstavlja „grubo kršenje“ međunarodnog sporazuma i objavio planove da naoruža i obuči 20.000 pripadnika novoformirane Nacionalne garde radi odbrane nacije.
Prema ugovoru potpisanom nakon proglašenja nezavisnosti Ukrajine 1991, Rusija ima pravo da vojnu bazu na crnomorskom poluostrvu, ali je privremeni ukrajinski ministar odbrane Igor Tenjuh kazao da je Moskva i te kako prešla dogovorenu granicu koja je za 2014. bila 12,500 vojnika i da je ta brojka sada 22.000.
Jacenjuk: Gorjeće im tlo pod nogama
U Kijevu je privremeni premijer Arsenij Jacenjuk krimskim političarima koji su raspisali referendum zaprijetio teškim posljedicama, ocjenivši da separatističke „kolovođe“ žele da unište nezavisnost Ukrajine „pod zaštitom ruskih trupa“.
„Sve ćemo ih pronaći - bilo da je za to potrebna godina ili dvije - privesti ih pravdi i suditi im pred ukrajinskim i međunarodnim sudovima. Gorjeće im tlo pod nogama“, kazao je na sastanku kabineta, prenio je Rojters.
U Kijevu je privremeni premijer Arsenij Jacenjuk krimskim političarima koji su raspisali referendum zaprijetio teškim posljedicama, ocjenivši da separatističke „kolovođe“ žele da unište nezavisnost Ukrajine „pod zaštitom ruskih trupa“
Na biračkom mjestu u jednoj osnovnoj školi u prijestonici Simferopolju, desetine birača čekali su u redu da glasaju.
Nastavnica Olga Koziko kazala je za BBC da je glasala za otcjepljenje jer ne želi da vladaju „oni nacisti koji su došli na vlast u Kijevu“.
„Rusija će nas braniti“, kazala je.
Etnički Tatari - sunitski muslimani koji čine 12% krimskog stanovništva - uglavnom su bojkotovali referendum.
„Ovo je moja zemlja. Ovo je zemlja mojih predaka. Ko je mene pitao da li ja nešto želim ili ne? Ko me je pitao?“, kazala je Ševkaje Asanova (40), Tatarka sa Krima. „Do kraja života ću proklinjati one koji su ove ljude doveli ovdje. Ja ovo uopšte ne priznajem. Prokleti bili svi oni.“
Izlaznost je bila 83 odsto, što je izuzetno visok odziv, s obzirom da je većina Krimljana lojalnih Kijevu bojkotovala glasanje
Galerija
Bonus video:
