Šef Ukrajinske službe bezbjednosti Valentin Nalivaičenko zatražio je danas od Rusije da Ukrajini izruči Viktora Janukoviča, javio je Itar Tass.
Nalivaičenko je na konferenciji za novinare održanoj u Kijevu izjavio da je zatražio od ruskih kolega da obnove saradnju "posebno u vezi sa hitnim izručenjem Ukrajini njenog bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča".
Još 5,5 hiljada vojnika na strani Krima
Više od 5,5 hiljada pripadnika ukrajinskih vojnih snaga prešlo je na stranu krimskih snaga samoobrane, saopštio je premijer Krima Sergej Aksenov. On je za Itar-Tas rekao da taj proces i dalje traje i da dojučerašnji ukrajinski vojnici daju zakletvu vjernosti krimskom narodu. Aksenov je poručio da nove vlasti u Kijevu dosad nijesu upućivale nikakve ultimatume njemu kao premijeru Krima. "Oni me nisu kontaktirali. Nemamo s kim da sarađujemo, njima to ne treba, s obzirom da su zauzeti podjelom vlasti, portfelja i novca", rekao je Aksenov. Krimske vlasti su u nedelju objavile da je većina ukrajinskih jedinica stala na stranu proruskih snaga, bez ispaljenog metka, i upozorile komandante nekoliko jedinica koje su ostale vjerne Kijevu da će biti podvrgnuti krivičnoj odgovornosti ukoliko odbiju da se predaju.
Putin: Ne želimo rat
Predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao je da trenutno nema potrebe za slanjem ruskih trupa u Ukrajinu, ali ostavlja i tu opciju otvorenom, kao posljednju mjeru.
"Ne želimo rat sa Ukrajinom", poručio je Putin, kazavši da će ruska djelovanja biti u skladu sa međunarodnim pravom.
Potom je dodao da će Rusija "naravno pomoći Krimu" i da je narod na istoku Rusije vrlo zabrinut. "Uradićemo sve što bude potrebno da zaštitimo naše sunarodnike", upozorio je Putin.
"Ljudi sa Krima moraju imati jednaka prava kada je u pitanju odlučivanje o budućnosti Ukrajine", kazao je Putin.
On je kazao da oružane snage koje su preuzele vlast na Krimu nisu ruski vojnici, već lokalne snage koje su se odlučile za "samoodbranu".
"Naše snage nisu u Krimu. Mnoge uniforme slično izgledaju", dodao je Putin. Fotografije sa Krima su pokazale da oružane snage koje su na Krimu, nemaju nikakve oznake na uniformama.
Putin je naveo da ne razmišlja o aneksiranju Krima, ali da ljudi treba da imaju pravo na samoopredjeljenje.
Janukovič nema političku budućnost
On je kazao se u Ukrajini desio puč, neustavno i oružano preuzimanje vlasti. Putin je kazao da Viktor Janukovič nije dao naređenje da se puca u demonstrante.
"Postoje indicije da su snajperisti koji su pucali na demonstrante u Kijevu bili provokatori iz opicije. Janukovič me je uvjerio da on nije dao naređenje policiji da puca ne demonstrante", istakao je Putin.
Ruski predsjednik je dodao da Janukovič nema vlast, ali da je i dalje legitimni predsjednik. On je kazao i da je parlament legitiman, ali da nisu legitimne odluke o proglašavanju novog premijera, Arsenija Jacenjuka, te samim tim i Vlada nije legitimna. On je potvrdio da je Janukovič tražio da Rusija vojno interveniše u Ukrajini.
"Nemam sa kim da pričam, nema legitimnog predsjednika u Kijevu", kazao je Putin. On je istakao da Janukovič nema političku budućnost. "Ja sam mu to i rekao", dodao je Putin, i kazao da bi Janukoviča ubili da mu Rusija nije pomogla.
Putin je otkrio da je vladi naredio da stupi u kontakt sa Jacenjukom, i da ruski premijer Dmitrij Medvedev ima komunikaciju sa privremenom ukrajinskom vladom.
"Ukrajina treba da usvoji novi Ustav referendumom, ali to nije naš posao", samo Ukrajinci treba da odlučuju o tome", naveo je Putin dodavši da Rusija neće prizanti rezultate predstojećih predsjedničkih izbora ako se nastavi "teror".
Poruka Zapadu
Putin je kritikovao Zapad, kazavši da se potezi Rusije proglašavaju nelegitimnim.
"Pogledajte američke operacije u Avganistanu, Libiji, Iraku... Naši potezi su legitimni jer nas je legitimni predsjednik Ukrajine zamolio za pomoć. U našem interesu je da odbranimo te ljude. Ovo je humanitarna misija, mi ne porobljavamo nikoga". kazao je Putin.
On je upozorio Zapad da će uvođenje sankcija imati posljedice i po one koji se odluče na takav potez.
Divljaju nacisti
Kako je naveo Putin u Ukrajini su sada korupcija i nejednakost na neviđenom nivou. "Neonacisti i antisemiti divljaju Ukrajinom, posebno Kijevom", naveo je Putin.
Putin je naveo da razumije zahtjeve demonstranata sa Majdana, jer su godinama korumpirani mijenjali korumpirane. On je poručio da Ukrajinci moraju sami da odlučuju o sopstvenoj sudbini, ali i kazao da se mora poštovati Ustav.
"Kad jedan prekrši zakon, ostali smatraju da mogu to isto da urade", kazao je Putin.
Moskovska berza
Odgovarajući na pitanje o krizi na berzi u Moskvi, Putin je rekao da to nije direktno povezano sa Ukrajinom. "Tržište je bilo nervozno zbog politički američkih Federalnih rezervi, tako da nestabilnost nije nastupila zbog Ukrajine".
Putin je prvo primio sva pitanja novinara, a nakon zadnjeg pitanja počeo je odgovarati. U tom trenutku, novinarka koja je zadnja postavila pitanje, rekla mu je kako ima još jedno pitanje, ali je Putin rekao da mora da se strpi.
Sve oči sada su uprte upravo u njega, budući da se ukrajinska kriza, koja se preselila na poluostrvo Krim gdje je već decenijama smještena ruska pomorska baza, "preselila" na teren sukoba Putina i zapada.
U međuvremenu, agencija AP javlja da je Rusija odlučila da otkaže isporuku gasa Ukrajini po povlašćenim uslovima.
Još tri grada hoće u Autonomnu Republiku Krim
Visoki krimski zvaničnik izjavio je da lokalni zvaničnici tri ukrajinska južna administrativna žele da se pridruže Autonomnoj Republici Krim, ako bude referenduma.
Zamjenik predsjednika Vrhovnog savjeta Krima Serhij Cekov potvrdio je da su krimske vlasti dobili pozive od "predstavnika lokalnih organa uprave" gradova Mikolajiv, Herson i Odesa pošto "oni misle da treba da budu zajedno sa Krimom".
Ranije su agencije javile, pozivajući se na saopštenje Pres službe krimskog parlamenta, da su poslanici regionalne skupštine Autonomne Republike Krim izglasali da 25. maja bude održan referendum o regionalnom statusu Krima u Ukrajini.
Međutim, Itar Tas s navodi da je Vrhovni savet Autonomne Republike Krim raspisao referendum o statusu pokrajine najprije za maj, a zatim je odlučio da se referendum održi 30. marta.
Interfaks navodi da ukrajinski, uglavnom etnički Rusima naseljen region Krima, sada je u centru aktuelne krize u zemlji pošto su se proruske grupe distancirale od "reformisanog (ukrajnskog) nacionalnog parlamenta" koji je zbacio predsjednika Viktora Janukoviča prije nedjelju dana.
Pucnji upozorenja
Proruske snage, koje su preuzele kontrolu nad vazduhoplovnom bazom Belbek na Krimu, ispalili su jutros nekoliko metaka u vazduh u znak upozorenja, dok im se približavalo oko 300 ukrajinskih vojnika, ranije zaposlenih u toj bazi, javio je danas Asošiejtid Pres.
Prema navodima te agencije, više desetina ruskih vojnika su u bazi Belbek čuvali aerodrom, kad su počeli da im se približavaju nenaoružani ukrajinski vojnici.
Da bi ih naveli da se povuku, ruski vojnici su ispalili nekoliko metaka u vazduh i upozorili da će pucati na Ukrajince ukoliko nastave da im se približavaju, javio je AP.
Nove ukrajinske vlasti optužuju Rusiju za vojnu invaziju, ali zvanična Moskva ne priznaje novu vladu u Kijevu i ističe da na Krimu samo brani Ruse koji tamo žive, podsjeća američka agencija.
Ukrajina: Rusija preuzela kontrolu nad ukrajinskim prelazom ka Krimu
Ruske snage preuzele su kontrolu nad graničnim prelazom, sa ukrajinske strane, koji povezuje Rusiju i Krim linijom trajekta, kojim su počele da prevoze kamione pune vojnika, saopštila je ukrajinska pogranična straža.
Ruska vojska nalazila se već danima oko pristaništa trajekta, ali do sad nije preuzela kontrolu nad ukrajinskim graničnim punktom, prenio je Rojters.
Portparol granične straže rekao je i da su ruske trupe preko ovog prelaza sinoć prevezle tri kamiona puna vojnika.
Savjet bezbjednosti UN bez konkretnih rezultata zbog krize u Ukrajini
Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija posvećena krizi u Ukrajini - treća u posljednja četiri dana - okončana je bez konkretnih rezultata, odražavajući duboku podijeljenost između SAD i drugih zapadnih zemalja, sa jedne, i Rusije sa druge strane.
Ruski ambasador u UN Vitalij Čurkin je na sjednici izjavio da je svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič zvanično zatražio od predsjednika Rusije Vladimira Putina da rasporedi ruske snage da bi se ponovo uspostavio red i zakon u Ukrajini.
Čurkin je precizirao da je Janukovič Putinu uputio pismo sa tim zahtjevom.
"Pod uticajem zapadnih zemalja, dešavaju se otvorene akcije terora i nasilja. Ljudi su proganjani zbog jezika i iz političkih razloga", citirao je Čurkin Janukovičevo pismo upućenog Putinu.
U pismu se navodi da se iz prethodno navedenih razloga Janukovič odlučio da zatraži od Putina da "upotrijebi oružane snage Ruske Federacije radi uspostavljanja mira, zakona i reda, stabilnosti i radi odbrane ukrajinskog naroda", prenijele su agencije.
Čurkin na sjednici pokazuje pismo Janukoviča
Čurkin je potom podigao kopiju Janukovičevog pisma, datiranog 1. marta, tako da su i ostali mogli da ga vide.
Cilj Rusije nije da vrati Janukoviča na vlast, kazao je Čurkin, ali i dodao da je Janukovič i dalje legitimni predsjednik Ukrajine o čijoj sudbini treba da odluči ukrajinski narod.
Čurkin je ocijenio da je Ukrajina na ivici građanskog rata i dodao da je zapadna oblast bivše sovjetske republike u rukama "naoružanih ekstremista", prenijela je Ansa.
On je istakao da su akcije Rusije u Ukrajini legitimne.
Ambasadorka SAD u UN Samanta Pauer kritikovala je akcije ruske vojske u regionu Krima i rekla da one predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
Samanta Pauer
Takođe je odbacila ruske tvrdnje da su etnički Rusi u Ukrajini u opasnosti.
"Rusija ima svako pravo da želi da su stvari u Ukrajini ispale drugačije. Ali nema pravo da izražava nezadovoljstvo korišćenjem vojne sile ili pokušavajući da ubijedi svjetsku zajednicu da je gore dolje, a da je crno bijelo", istakla je Pauer.
Na tu opasku je reagovao Čurkin koji je konstatovao da je Pauer, po svemu sudeći, dobila sve informacije o Ukrajini "od američke televizije".
Pauer je kazala i da su u ponedjeljak ruski borbeni avioni ušli u ukrajinski vazdušni prostor.
"Ruska vojna akcija je kršenje međunarodnog prava. Ruske vojne baze u Ukrajini su sigurne. Mobilizacija ruske vojske je odgovor na jednu imaginarnu pretnju. Vojna akcija ne može biti opravdana na osnovu pretnji koje nisu upućene niti sprovedene. Rusija treba direktno da se poveže s vlastima Ukrajine", naglasila je Pauer.
Ona je poručila i da u Ukrajinu treba poslati tim posmatrača za zaštitu ljudskih prava i pozvala Rusiju da "momentalno povuče" vojsku koju je angažovala.
Ukrajinski ambasador u UN Jurij Sergejev je na sjednici rekao da je Rusija od prošle nedjelje rasporedila oko 16.000 vojnika u oblasti Krim.
Jurij Sergejev
"Od 24. februara, oko 16.000 ruskih vojnika je iz susjedne teritorije Ruske Federacije raspoređeno na Krimu vojnim brodovima, helikopterima i teretnim avionima", rekao je Sergejev.
Stalni predstavnik Kine u UN osudio je posljednje nasilje u Ukrajini i pozvao sve strane da poštuju ljudska prava svakog čovjeka, dok su ambasadori Britanije i Francuske ocijenili da Rusija, pozivajući se na prijetnje Rusima u toj zemlji, traži opravdanje za vojnu intervenciju, kao što se dešavalo i u prošlosti.
Ambasador Francuske u UN Žerar Aro, ocijenio je da ga događaji u Ukrajini podsjećaju na invaziju SSSR-a na Čehoslovačku 1968. godine.
"Slušamo glas prošlosti. Imao sam 15 godina kada su sovjetske trupe ušle u Čehoslovačku. Bilo je to uz isto opravdanje. Kao da se Rusija vraća svojim starim duhovima, igrajući zastarjelu ulogu na jedan staromodni način", ocenio je Aro.
Ambasador Britanije Lajal Grant nazvao je poteze Rusije kršenjem međunarodnog prava, dodajući da su tvrdnje te zemlje izmišljene, kako bi se opravdala vojna akcija u Ukrajini.
"Nije ovo 1968. niti 1956. godina", poručio je Grant u SB UN.
Grat je, takođe, nazvao pismo svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča Vladimiru Putinu besmislenim.
"Govorimo o bivšem lideru koji je napustio svoj položaj, svoj grad i svoju zemlju, čija je korumpirana vlada dovela njegovu državu do icive ekonomske katastrofe, koji je gušio antivladine proteste, što je dovelo do smrti 80 ljudi", poručio je Grant.
Savjet bezbjednosti UN sastao se u petak i subotu, ali ni tada nisu preduzete nikakve formalne radnje.
Putin naredio vojsci da se vrati u vojne baze
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je vojnicima, koji su učestvovali na vojnoj vežni ove sedmice, da se vrati u vojnu bazu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
"Vrhovni komandant oružanih snaga Ruske Federacije, Vladimir Putin, izdao je naređenje vojnicima i jedinicama koji su učestvovali u vojnim vježbama, da se vrate u svoje baze", rekao je Peskov i dodao da su vježbe bile uspješne.
Putin je odgledao kraj vojne vježbe koja je počela 26. februara da bi kao vrhovni komadant vojske naredio vojnicima da se vrate u svoje stalne vojne baze za razmještaj ruskih oružanih snaga, javila je ruska agencija Itar Tass.
Istovremeno zvanična Moskva je demantovao da je vojna vježba na poligonom Kirilovski, na sjeverozapadu Rusije bila povezana sa događajima na Krimu, dodaje agencija Rojters.
Cilj vojne vježbe bio je testiranje borbene gotovosti ruskih oružanih snaga u zapadnim i centralnim djelovima zemlje, prenijela je agencija Rojters i dodala da je vježba izazvala negodovanje na Zapadu i među ukrajinskim novim proevropskim liderima.
Rojters navodi da u izvještaju iz Kremlja nije bilo riječi o premještaju ruskih snaga na Krim.
Cijene nafte prate dešavanja na Krimu
Cijene nafte su danas različite, jer investitori sa pažnjom prate događaje u Ukrajini, dok zapadne sile prijete Rusiji sankcijama zbog njene vojne intervencije na Krimu.
Barel američke "lake" nafte (WTI) za isporuku u aprilu pojefitinio je na merkantilnoj berzi u Njujorku 23 centa na 104,69 dolara po barelu, nakon što je juče dostigao najviši nivo od početka ove godine, prenio je Frans pres.
Galerija
Bonus video:
