Evropski parlament većinom glasova usvojio predlog za uspostavljanje mehanizma koji omogućava da se privremeno uvedu vize zemljama iz kojih dolaze azilanti.
Za usvajanje mehanizma glasao je 631 poslanik, dok je 236 bilo protiv. Poslanica Tanja Fajon je zatražila da se glasanje odloži, nazvavši predlog mehanizma “ilegalnim” jer ograničava prava parlamenta. Njen predlog je odbijen, a mehanizam je potom izglasan.
Ipak, usvajanje mehanizma ne znači automatski povratak viznog režima.
Parlament je u utorak vodio burnu raspravu o ovom mehanizmu, koga su poslanici iz redova socijalista, socijaldemokrata, liberala i zelenih kritikovali zbog toga što omogućava ograničenje slobode kretanja, prije svega za građane iz zemalja Zapadnog Balkana, prenosi B92.
Kada se jednom na nivou EU usvoji "mehanizam suspenzije bezviznog režima za treće zemlje u hitnim situacijama i u slučaju zloupotrebe postojećeg sistema", a prvi korak ka usvajanju je upravo glasanje u Evropskom parlamentu, zemlje Zapadnog Balkana biće izložene riziku ponovnog stavljanja na "crnu listu", ocjenjuje Dojče vele.
Prema onome o čemu su danas glasali, dovoljno je da zemlja potpisnica Šengenskog sporazuma u pismu obavijesti Evropsku komisiju o pogoršanju situacije na terenu.
Zatim je na ekspertima da procjene situaciju, na osnovu čega Evropska komisija daje predlog, a zemlje članice zatim usvajaju odluku o suspenziji bezviznog režima, koja bi u prvom trenutku trajala šest mjeseci, poslije čega bi uslijedila nova procjena, ističe Dojče vele.
Slovenačka poslanica Tanja Fajon, članica Komiteta za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove, zatražila je od kolega da glasaju protiv predloga, između ostalog zato što ne predviđa kontrolnu ulogu Parlamenta.
S druge strane, poslanici Evropske narodne stranke (EPP), grupacije koja okuplja partije desnog centra, podržali su predlog. Za sada je neizvjesno da li će ovaj takozvani zaštitni mehanizam danas biti usvojen, ali čak i ako bude izglasan, to neće značiti da je povratak viznog režima na pomolu.
Prema najnovijim izvještajima, broj lažnih azilanata iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme je znatno opao, zahvaljujući mjerama odvraćanja od zloupotrebe bezviznog režima koje su te zemlje sprovele, kao i izmjena u proceduri za dobijanje političkog azila u EU.
Sem toga, kako je podsjetio izvjestilac za Srbiju Jelko Kacin, ova mjera će moći da se primjenjuje samo do 2016, od kada će zemlje članice EU izgubiti pravo da uvode ograničenja na Šengenski sporazum.
Bonus video:
