Italija i Francuska saopštile su danas da ne mogu da daju politički azil odbjeglom bivšem saradniku CIA Edvardu Snoudenu.
Snouden, čije izručenje SAD traže na osnovu tri optužbe za špijunažu, u bjekstvu je otkako je objavio osjetljiva dokumenta Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA), u kojoj je bio zaposlen i nalazi se u tranzitnoj zoni moskovskog aerodroma otkako je tamo stigao iz Hongkonga 23. juna.
Ministarka spoljnjih poslova Italije Ema Bonina rekla je danas u parlamentu da bilo koja osoba koja traži azil mora da bude lično prisutna na italijanskoj granici ili na italijanskoj teritoriji, što Snouden nije uradio.
"Obzirom da ne postoje zakonski uslovi da se prihvati jedan takav zahtjev, onda prema mišljenju vlade on ne bi bio prihvatljiv ni na političkom nivou", rekla je Bonino.
Što se tiče Francuske, ona je dobila preko svoje ambasade u Moskvi, kao i mnoge druge zemlje, zahtjev za odobravanje azila Edvardu Snoudenu, navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova Francuske.
Ranije danas je ministar unutrašnjih poslova Manuel Vals rekao da ne podržava davanje azila Snoudenu, ali i da takav zahtjev i nije stigao.
Snouden je podnio zahtjev za azil u više od 20 zemalja, među kojima su Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, Švajcarska, Kina, Ekvador, Nikaragva, Bolivija, Brazil, Venecuela, Kuba.
Snouden i dalje u tranzitnoj zoni na "Šeremetjevu"
Snouden se i dalje nalazi u tranzitnoj zoni međunarodnog moskovskog aerodroma "Šeremetjevo", javio je danas Itar-Tass, pozivajući se na diplomatski izvor.
"Da, on je i dalje tamo", rekao je sagovornik ruske državne agencije.
S druge strane, komentarišući trajanje Snoudenovog boravka na aerodromu, zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Rjabkov rekao je da Rusija ne može ni na koji način da utiče na situaciju oko Snoudena mimo njegove odluke.
"Polazimo od toga da bez njegove odluke u ovom ili onom pravcu, bez njegovog saznanja šta je za njega bolje, mi u njegovo ime ne možemo ništa odlučiti", rekao je Rjabkov.
Itar-Tass je prenio i stav ruskih zvaničnika zaduženih za poštovanje ljudskih prava da države kojima se Snouden obrati, treba da mu daju politički azil.
Čelnik Savjeta za ljudska prava pri predsjedničkoj administraciji Mihail Fedotov izjavio je da Snouden kao i svako drugi ko istupa u interesu društva zaslužuje politički azil.
"Svaki čovjek koji istupa u društvenom interesu ga zaslužuje", rekao je Fedotov.
"U drugoj zemlji - mi smo za. Međutim, to se ne može učiniti protiv njegove volje", dodao je on.
Njegov kolega, ombudsman Vladimir Lukin podsjetio je da Snouden nije tražio političko utočište u Rusiji.
Prije dva dana pres sekretar ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, rekao je da je Snouden zaista molio da ostane na teritoriji Rusije, ali da je odustao, saznavši za Putinov uslov da mora da prestane da se bavi "antiameričkim aktivnostima, djelatnošću koja nanosi štetu SAD-u".
"Koliko je nama poznato, on ne želi od toga da odustane", rekao je Peskov.
Snouden je obnarodovao postojanje dva tajna programa američke Agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA), dizajnirana za prijem podataka o telefonskim pozivima i internet prepisci preko servera u SAD-u. On je to objelodanio u Hongkongu, odakle je 23. juna odletio za Moskvu. Sljedećeg dana trebalo je iz Moskve da otputuje na Kubu, ali se nije ukrcao na taj avion. U tranzitnoj zoni "Šeremetjeva" Snouden se nalazi već 12. dan.
Galerija
Bonus video:
