Diplomatske depeše objavljene u Vikiliksu izgleda potvrđuju tvrdnje danskog sudije da je haški sudija Teodor Meron pomagao ciljeve SAD, piše danski Information.
Američka diplomatska prepiska koju je objavio "Vikiliks" izgleda potvrđuje tvrdnje danskog sudije Frederika Harhofa da je predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron pomagao ciljeve američke administracije pri oslobađanju visoko rangiranih osumnjičenih, piše danas danski ljevičarski nezavisni dnevnik "Information".
Harhof je prošle sedmice iznio tvrdnju u pismu njegovim kolegama i pustio informaciju u danskim medijima da je predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji Meron vršio pritisak na sudije da puste vodeće hrvatske i srpske oficire, podseća AFP.
Pasus iz druge povjerljive depeše iz 2003. na susretu Merona i drugog američkog ambasadora opisuje sudiju kao "najeminentnijeg pristalicu napora vlade SAD"
Francuska novinska agencija navodi da depeše Stejt departmenta iz Haga objavljene na "Vikiliksu" izgleda podupiru njegove tvrdnje, uključujući jedan iz 2003. o susretu Merona s neimenovanim američkim ambasadorom.
Na tom sastanku, Meron se navodno zalagao da američka vlada glasa za okončanje mandata glavne tužiteljke Haškog tribunala Karle del Ponte, opisujući je kao "prvenstveno medijsku ličnost koja je prevashodno zainteresovana za svoju sopstvenu zaostavštinu".
"Meron je pozvao američku vladu da se usprotivi produženju i izrazio rezerve o proširenju njenog mandata za još godinu dana", navodi se u toj depeši o Del Ponteovoj, koja je napustila Tribunal 2008. godine.
Danski dnevnik, koji je objelodanio postojanje američkih depeša, navodi da je Del Ponteova "razvlačila sudske predmete i tako stavljala prepreke na putu SAD i Rusiji da dovrše rad Tribunala".
Dnevnik piše da Harhof veruje da se Meron zalagao za ubrzavanje sudskih postupaka radi uštede i prestanka 20 godina dugog pravnog procesa.
Haški tribunal formiran je 1993. zbog suđenja počiniocima genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti tokom krvavog raspada bivše Jugoslavije, navodi AFP, dodajući da su "Srbi često kritikovali pristrasnost suda protiv njenih državljana, koji su često osuđivani, dok su Hrvati, Bošnjaci i Albanci sa Kosova oslobađani".
Pasus iz druge povjerljive depeše iz 2003. na susretu Merona i drugog američkog ambasadora opisuje sudiju kao "najeminentnijeg pristalicu napora vlade SAD".
U informaciji se citira neimenovani bivši pravni savjetnik Tribunala, koji kaže da depeše pokazuju da je Meron imao bliske odnose saradnje sa američkom vladom.
"Utisak među mojim bivšim kolegama je da predsjednik dobija instrukcije od američke vlade. A dokumenti 'Vikiliksa' sigurno ne doprinose njegovom slučaju", rekao je taj savjetnik.
Bonus video:
