Zvijezde u usponu među španskim političarima je jedna 61-godišnja bivša članica socijalista čija poruka da se sistem mijenja iznutra privlači glasače očajne zbog ekonomske situacije i korupcije u četvrtoj po veličini ekonomiji eurozone.
Bez grubih antisistemskih apela kakvi se u Italiju čuju od Bepea Grila, a u Grčkoj od ljevičarskog heroja Aleksisa Ciprasa, Rosa Dijes se koristi oštrim argumentima kako bi se njena reformistička poruka čula u zemlji koja je gurnuta na ivicu ponora zbog dužničke krize u eurozoni, navela je agencija Rojters predstavljajući sve popularniju špansku političarku.
Dijesova se prije šest godina odvojila je Socijalističke partije i formirala Centrističku uniju za demokratiju i progres (UPyD).
Ankete pokazuju da je najcjenjenija među političarima u Španiji u vrijeme kada je četvrtina radnika bez posla, a razočarenje javnosti u političku klasu raste, kao i broj istraga korupcije među zvaničnicima.
Prema projekcijama agencije za statistiku Metroskopija, ukoliko bi se sada održali izbori, Dijesina partija, koja trenutno ima pet poslanika u parlamentu, mogla bi dobiti 30 od ukupno 350 skupštinskih mjesta.
Dvopartijski sistem guši demokratiju i narod to zna. Velika većina španskih građana želi radikalnu promjenu u političkom sistemu
Kako je ocijenila britanska agencija, sve veći uticaj malih stranaka nagovještava dramatičnu i permanentnu promjenu na političkoj sceni, mada glavne partije očekuju da povrate podršku tokom kampanje za izbore 2015.
„Dvopartijski sistem guši demokratiju i narod to zna. Velika većina španskih građana želi radikalnu promjenu u političkom sistemu“, kazala je Dijesova u intervju Rojtersu.
Novinar britanske agencije ju je opisao kao osobu koja njeguje „buntovnički stil“ – istakao je da ima asimetričnu frizuru i da su joj je svaki nokat nalakiran različitom bojom laka - ali je istakao da je njena politika „daleko od revolucionarne“.
Dijesova sebe definiše kao socijal-liberalku koja podržava ekonomiju slobodnog tržišta, progresivne individualne slobode i mrežu socijalne sigurnosti.
Neko treći
Kada se Španija vratila demokratiji 1970-tih nakon diktature Franciska Franka uspostavljen je izborni sistem kako bi se garantovala stabilnost ograničavanjem proprocionalnosti i favorizovanjem dviju najvećih partija, podsjetio je Rojters.
Tokom posljednjih 36 godina Narodna stranka - koja trenutno ima apsolutnu većinu u parlamentu – smjenjivala se na vlasti sa socijalistima sa kojima su kontrolisali sve - od banaka do pravosudnog sistema. Kako bi progurali zakone računali su na glasove nacionalističkih partija iz bogatih regiona Baskije i Katalonije koji su zauzvrat dobijali široku samoupravu.
Za taj dugogodišnji status kvo u Španiji izazov predstavlja politička pobuna širom Evrope gdje populisti i ekstremisti koriste nezadovoljstvo javnosti zbog mjera štednje, imigracije, recesije i nezaposlenosti.
U Britaniji su sve prihvaćeniji ultradesničari koji vode kampanju za napuštanje Evropske unije; bivši komičar Bepe Grilo postao je jedna od glavnih političkih snaga u Italiji; u Grčkoj raste uticaj radikalnih ljevičara i ultranacionalnista.
Ekonomska slika u Španiji je jedna od najsumornijih nakon što se građevinski bum pretvorio u krah. Nezaposlenost je oko 27 procenata. Madrid je prošle godine tražio 42 milijarde eura međunarodne pomoći kako bi održao finansijski sistem.
Međutim, prema Rojtersovoj ocjeni, dok uspon manjih partija u zemljama poput Italije i Grčke podrazumijeva destabilišuću fragmentaciju i klimave koalicije, svježe sjećanje na fašizam u Španiji znači da ne postoji velika želja za ekstremizmom.
Neki analitičari smatraju da bi to što su u toj zemlji alternativni glasovi sve snažniji, moglo predstavljati znak sazrijevanja demokratije.
„Dvjema najvećim partijama će biti veoma teško da povrate legitimitet. Upravljanje će u budućnosti biti teže, ali sumnjam da će doći do italijanskog scenarija. Španci su obazrivi prema ekstremizmu“, kazao je Antonio Baroso politički analitičar iz Teneo intelidžensa, konsultantske firme iz Londona.
Odgojena na politici
Otac Rose Dijes bio je u zatvoru zbog političkih stavova za vrijeme Franka, pa ona za sebe kaže da je „odgojena na politici“.
Nakon što je Franko umro, a Španija konačno organizovala izbore 1977, Dijesova je kazala da je „jedina logična stvar za nju bila da se kandiduje”, pošto je u politici bila oduvijek.
Ipak, uspjela je da se predstavi kao novo lice i da dobije podršku i lijevog i desnog centra za svoje proevropske stavove i centrističku liniju.
„Glasao sam za nju jer je jako harizmatična. Draga je i drugačija i mislio sam da bi mogla da sruši barijere i uradi razne stvari. Potpuno sam razočaran dvjema glavnim partijama“, kazao je Hoze Migel Delgado (47) inženjer.
Dijesova koristi ogorčenost javnosti zbog skupog spasavanja banaka koje su nekontrolisano odobravale kredite tokom buma nekretnina.
Njena partija je tužila bivše članove odbora Bankije, najveće španske banke, koja je prošle godine gotovo propala, a zatim dobila najveći paket pomoći u istoriji zemlje. Spasavanje je došlo usred vladinog kresanja potrošnje za bolnice i škole i rasta broja Španaca koji su ostali i bez posla kao i bez domova koje su bili dali pod hipoteku.
Iako sada uživa veliko poštovanje javnosti, Dijesovoj bi moglo postati teško da održava ulogu i pobunjenika i političkog operatera
Kritičari smatraju da bi njen uspon moglo ograničiti to što je usredsređena da centralnoj vladi vrati ovlaštenja koja su prenesena na regionalne vlasti u Kataloniji i Baskiji, kao i činjenica da je o njenoj ekonomskoj politici poznato malo detalja.
Dijesova odbacuje kritike ističući svoje inicijative da zatvori državne kompanije i nepoterbne institucije, pojednostavi ugovor o zaposlenju kako bi zapošljavanje i otpuštanje radnika učinila jeftinijim za korporacije, kao i da standardizuje poslovna pravila na teritoriji cijele Španije.
Ona priznaje da će za njenu partiju biti teško da uđe među velike partije ukoliko Španija ne reformiše izborni zakon koji otežava malim strankama da dobiju predstavnike bilo gdje osim u najvećim gradovima Madridu i Barseloni.
Stručnjaci sumnjaju da postoji politička volja za promjenom izbornog sistema, kojim bi bile uništene baze Narodne stranke i socijalista u lokalnim vladama širom zemlje.
„Ukoliko imate društvo u kome većina ljudi ima koristi od protekcionizma ili usluga političkog sistema, veoma je teško postići da taj isti sistem ukine te stvari“, zaključio je za Rojters doktor Džonatan Hopkins, politički ekspert iz Londonske škole ekonomije.
Narodna heroina iz NVO
Španci se ne okreću samo prema alternativnim političkim liderima poput Dijesove i Kaja Lare (61), šefa radikalne Ujedinjene ljevice, koji su pridobili birače razočarane u socijaliste, nego se sve više povezuju sa socijalnim pokretima.
Nova heroina za mnoge je i Ada Kolau (39), liderka organizacije Platforma za žrtve hipoteke koja pomaže ljudima koji su ostali bez posla i kuća da se bore protiv banaka.
Prošle godine je 39.000 porodica napustilo svoje domove zbog problema sa hipotekama. Od njih je gotovo 3.000 bilo nasilno iseljeno.
Kolau se često može vidjeti na televiziji na protestima ispred banaka. Ona kaže da je pokazatelj uticaja njene grupe to što se direktor jedne od najvećih banaka u Španiji konsultovao sa Platformom u vezi sa povoljnim stambenim ponudama.
Kako ankete pokazuju, Platforma ima podršku 71 odsto stanovništva. Uticaj ove grupe alarmirao je vladu Narodne stranke, a generalna sekretarka ove partije Marija Dolores de Kospedal optužila je Platformu za demagogiju i poručila da bi trebalo da izmjere svoj legitimitet kroz osnivanje političke stranke.
Tu ideju Kolau odbija.
„Ljudi me zaustavljaju na ulici i pitaju me da se kandidujem za mjesto u parlamnetu“, kazala je Kolau Rojtersu. „Međutim, u tom slučaju, jedino što bih mogla da uradim je da s vremena na vrijeme priredim izliv bijesa u parlamentu. Imala bih mnogo manje uticaja nego što ga imam sada.“
Galerija
Bonus video:
