Mnogi građani Kipra požurili su danas da izprazne svoje bankovne račune, poslije postizanja dogovora o međunarodnom zajmu kojim će biti uvedeni novi bankarski nameti.
Ministri finansija EU i Međunarodni monetarni fond dogovorili su se da odobre Kipru paket pomoći od 10 milijardi eura. U okviru tog sporazuma, svi građani koji na svojim računima imaju manje od 100.000 eura moraće da plate jednokratni porez od 6,75 odsto, dok će na veće bankarske depozite morati da bude plaćen porez od 9,9 odsto.
Ispred mnogih bankomata formirani su redovi, a one banke koje inače danas rade, zatvorile su svoje filijale nakon naleta građana koji su željeli da podignu svoju ušteđevinu.
Ministar finansija Mihalis Saris branio je svoju odluku da prihvati uvođenje jednokratnih poreza, rekavši da je to bila najmanje štetna opcija i da je to način da se spriječi potpuni bankrot zemlje.
Predsjednik Kipra Nikos Anastasijades, koji je ranije uvjeravao građane da neće prihvatiti sporazum koji zahtijeva od deponenata da podijele gubitke sa bankama, rekao je danas da je ta odluka donijeta da bi se zemlja sačuvala od finansijskog sloma.
Anastasijades je saopštio da Kipar nije imao drugih mogućnosti osim da prihvati paket pomoći od međunarodnih zajmodavaca, koji zahtijevaju uvođenje poreza na bankarske depozite. Bez toga, dodao je Anastasijades, u utorak bi došlo do kolapsa cijelog kiparskog bankarskog sistema, jer bi tada Evropska centralna banka obustavila finansiranje kiparskih problematičnih banaka.
Prestanak finansiranja iz EU bi izazvao bankrot zemlje, a moguće i izlazak Kipra iz eurozone. Porezom na depozit se izbjegavaju i veća smanjenja plata i povećanja poreza, rekao je predsjednik Kipra.
Kipar je četvrta članica zone eura koja je dobila paket pomoći kako bi spasila svoje banke.
EU spašava Kipar od bankrota
Ministri finansija eurozone dogovorili su se oko deset milijardi eura teškom paketu pomoći Kipru koji bi tu zemlju trebao spasi od bankrota, prenose BBC i CNN.
Dogovor je postignut nakon briselskih pregovora ministara i predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda.
Zauzvrat, Kipar mora da obuzda deficit, smanjiti bankarski sektor i poveća poreze. Kiparske banke bile su izložene Grčkoj koja je i sama u krizi i primila je do sada dva ogromna finansijska paketa pomoći.
Paket za Kipar je mali, u poređenju sa zajmovima koje su dobile druge zemlje u krizi, poput Grčke, ali je više od polovine 18 milijardi eura teškog kiparskog bruto proizvoda.
Kipar je trenutno najmanja država Evropske unije, ali stručnjaci strahuju da bi njegov bankrot destabilizovao evropski finansijski sistem.
Srž kiparskog problema je bankarski sektor jer je nekoliko puta veći od kiparske privrede. Paket pomoći Kipar će platiti uvođenjem jednokratnog poreza na klijente banaka i njihove štednje.
Međunarodni monetarni fond će učestvovati u paketu pomoći kao što je i do sada činio. Kristin Lagarde, direktorica MMF-a, objavila je saopštenje u kojem kaže da podržava uslove sporazuma i da će preporučiti MMF-ovu pomoć.
Kipar je pomoć službeno zatražio još u junu 2012. kad su kiparske banke desetkovane gubicima koje je stvorio grčki dug. Zato je kreditiranje prestalo, a ekonomija Kipra je upala u duboku recesiju.
U prošloj je godini kiparski bruto domaći proizvod pao za 2,4 posto, a najnovije prognoze kažu da će i ove i iduće godine i dalje padati.
Galerija
Bonus video:
