Zemlje evropske unije krajem godine će morati da otvore svoje granice za bugarske i rumunske radnike. Velika Britanija kaže da će joj došljaci iz najsiromašnijih država unije, biti na teretu.
Britanija je jedna od deset zemalja koje su odložile otvaranje svog tržišta rada na maksimalnih sedam godina. I dalje su oprezni, jer smatraju da masovni priliv Bugara i Rumuna predstavlja prijetnju za britansko tržište rada. Zato ne čudi negativna kampanja koju su prvi počeli mediji.
Pozvali su Britance da upotrebe maštu i sruše lažnu sliku da su engleske ulice popločane zlatom i da njima teče med i mlijeko. Na to nije izostao ni odgovor Rumuna i Bugara.
"Ne moramo da trpimo uvrede. I mi smo pokrenuli sajt kako bi Britanci i Rumuni mogli da razmijena mišljenja. Neka oni dođu kod nas, nemamo ništa protiv", kaže Klaudiu Pandaru , urednik rumunskog časopisa Gandul.
"Ponovo smo žrtve političkih igara. Kada prođu izbori u Velikoj Britaniji, o ovome niko neće pričati", smatra Konsatantin Bačvarov iz Bugarske.
U britanskom ministrastvu unutrašnjih poslova kažu da ne sprovode negativnu reklamnu kampanju.
Plan im je da do 2015. smanje broj doseljenika, sa nekoliko stotina hiljada na nekoliko desetina hiljada. Ipak, ministar planiranja priznaje da je iznerviran zbog novog talasa imigranata iz bivših komunističkih zemalja, jer osim posla dobijaju i državljanstvo i stanove.
Konzervativni poslanici prednjače u kritikama. Partija Nejdžela Faridža, poznatog euroskeptika i nacionaliste, poslala je svoje predstavnike u Bugarsku. Atmosfera je bila daleko od prijateljske.
"Šta ovaj čovjek radi ovde. On nas mrzi i mora da nam se izvini", ističe Volen Siderov, lider bugarske desničarske partije Ataka.
"Nemam ništa protiv Bugara. Mislim da su ljudi dobri. Ali postoje ozbiljni problemi u Bugarskoj",ističe.
Pol Njutal iz Partije za nezavisnost Ujedinjenog kraljevstva kaže da nema ništa protiv Bugara, ali dodaje da u Bugarskoj postoje ozbiljni problemi.
Kriza čini svoje, na tržištima rada je već tijesno. Analitičari ne očekuju masovan odlazak radne snage iz Bugarske i Rumunije.
"Veliki talasi migracije već su se dogodili nakon tranzicije 1989. i liberalizacije viznog režima 2001. godine. Osim toga, Bugari odlaze uglavnom u Španiju, gdje nema ograničenja, i u Njemačku", kaže Javor Siderov , analitičar.
Ukidanjem restrikcija, na Ostrvu u narednih pet godina očekuju oko 250 hiljada inostranih radnika. Sve ima svoju dobru i lošu stranu, veliki broj imigranata koristi ekonomiji, ali donosi i probleme. Britanska vlada razmatra nova pravila, jer ne želi da bude država u koju je najjednostavnije otići u potragu za poslom i boljim životom.
Njemci otvaraju vrata strancima
Za razliku od britanske, Vlada u Berlinu želi strance, ali samo ako za te poslove nema domaću radnu snagu.
Medicinske sestre, njegovatelji starih i bolesnih lica, mašinovođe, tehničari za klime, električari, majstori za grijanje, struke su koje nedostaju Njemačkoj. Vlada je odobrila novu regulativu u ovoj oblasti koja bi trebalo da stupi na snagu 1. jula kada Bundesrat (Vijeće pokrajina) da konačnu saglasnost.
Njemačko Ministarstvo rada vidi u novoj regulativi "široki most za kvalifikovano radno doseljavanje iz cijelog svijeta". Ministarka Ursula fon der Lajen smatra da je to dobar kamen-temeljac kojim će Njemačka dugoročno osigurati blagostanje. Isti cilj ima i tzv. plava karta za visokokvalifikovanu radnu snagu.
"Za njegovatelje, električare i mašinovođe, koji najviše nedostaju Njemačkoj, do sada su vrata bila zaključana", rekla je ministarka, objasnivši da je novim propisima izbačeno 40 odsto važećih paragrafa što otvara mogućnost za dolazak tražene radne snage.
Predsjednik Udruženja privatnih pružalaca socijalnih usluga Bernd Mojrer kaže da Njemačkoj trenutno nedostaje od 40.000 do 50.000 njegovatelja u domovima za stare i bolnicama.
"Činjenica da izvan zemalja EU postoji veliki potencijal nezaposlenih, kvalifikovanih njegovatelja spremnih za doseljavanje u Njemačku taj problem bi trebalo da ublaži", smatra on.
Poslodavci zadovoljni odlukom
Ekspert za pitanja rada u frakciji SPD-a Anete Krame smatra da je Vlada neodgovorna i da ugrožava perspektive privrednog rasta, naročito jer je u Njemačkoj trenutno 3,1 milion ljudi bez posla.
Udruženje poslodavaca BDA, međutim, pozdravlja odluku koja omogućava hitnu nadoknadu nedostajućih struka, ne samo u akademskoj sferi. U branšama koje vape za stručnom radnom snagom planirane olakšice su naišle na odobravanje.
Galerija
Bonus video:
