Njemačka kancelarka stiže u Tursku, a sa njom i rakete Patriot. Angela Merkel će kako je predviđeno razgovarati sa turskim premijerom Erdoganom i drugim turskim zvaničnicima. U njenoj pratnji je i privredna delegacija Njemačke.
"Bolesnik sa Bosfora", kako su Tursku dugo vremena nazivali, već odavno više nije bolestan. Štaviše, s obzirom na privredne rezultate i rastući međunarodni i diplomatski značaj ove zemlje, njemačku kancelarku Angelu Merkel u ponedjeljak 25.2. u Ankari dočekuje jedan sa sve većim samopouzdanjem nastupajući turski premijer Redžep Tajip Erdogan. To samopouzdanje ne samo Erdogana, već i Turske, trebalo bi da potvrdi tvrdnje komesara EU za energetiku, Njemca Gintera Etingera, koji jednom prilikom rekao, da će Njemačka i Francuska za deset godina Tursku "na koljenima" moliti da uđe u Evropsku uniju.
Moguće otvaranje novog poglavlja?
Manje patetično, ali u istom smjeru kreću se i izjave političara vladajuće pratije CDU, Ruprehta Polenca, predsjedavajućeg spoljnopolitičkog odbora Bundestaga. On je zatražio otvaranje novih poglavlja u pregovorima sa Turskom uprkos dosadašnjoj blokadi koju potencira Kipar, "kako bi se objema stranama dopustila sistematska diskusija".
Turska se protivi proširivanju carinske unije na deset novih EU članica, uključujući i Republiku Kipar, koju ne priznaje kao državu. Uključivanje Kipra u carinsku uniju bi značilo da kiparski brodovi i avioni nesmetano mogu da uplove i koriste turske luke ili aerodrome, ali za to Ankara još uvek nije spremna. Tursku izuzetno ljuti to što je pri dosadašnjim pristupnim pregovorima, koji su sa Evropskom unijom započeti još daleke 2005. otvoreno samo 13 od ukupno 35 poglavlja, a samo poglavlje posvećeno nauci i istraživanju je do sada uspješno okončano.
S druge strane, rastući geostrateški značaj Turske između Evrope i Azije, kao i Bliskog istoka - praćen rastućim stopama privrednog rasta, o kojima EU zemlje trenutno mogu samo da sanjaju - razlog su za osnaženo tursko samopouzdanje. Iako je veliki privredni rast od 9,2 i 8,5 odsto u 2010. i 2011. godini, u poređenju sa prošlom godinom znatno opao na ispod četiri posto, kriza eura i rat u Siriji, nisu prouzrokovali trajnu štetu turskoj ekonomiji.
Teško je za očekivati da bi kancelarka Merkel mogla da odustane od dosadašnjeg zalaganja za model "privilegovanog partnerstva" sa Turskom, koje je pominjano kao alternativa njenom članstvu u EU. Ipak se u turskim, kao i u njemačkim diplomatskim krugovima smatra da bi moglo doći do "pozitivnih signala", posebno nakon što je Francuska pod novim vođstvom predsjednika Fransoa Olanda poručila da je sve vjerovatnije otvaranje poglavlja o regionalnoj politici sa Turskom.
Sporne tačke: vizni režim i dvojno državljanstvo
Znatno više nego sam pristup Evropskoj uniji, Turke okupiraju teme: Vizni režim i dvojno državljanstvo. S velikom napetošću se očekuju izjašnjavanje Angele Merkele o tim temama. Njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih je u okviru razgovora u Turskoj, od prije oko dvije sedmice, kategorički odbio mogućnost uvođenja bezviznog režima državljanima Turske za ulazak u Njemačku.
I mogućnost da se Turcima koji žive u Njemačkoj omogući posjedovanje dva pasoša - njemačkog i turskog - teško je ostvariva. Upućeniji polaze od toga da pitanje dvojnog državljanstva neće biti tema razgovora Angele Merkel i turskih zvaničnika u Ankari.
Krajem prošle godine Erdogan je iznenadio njemačku javnost zahtjevom koji je uputio svojim zemljacima u Njemačkoj, da bi trebalo više da se potrude u pogledu integracije i prihvatanja njemačke kulture, tako što bi se na primjer više bavili Geteom i Kantom. Taj zahtjev je bio utoliko iznenađujuć, jer je Erdogan prije toga oštro kritikovao integracionu politiku Njemačke i upozoravao da bi moglo doći do asimilacije, što je, kako je naglašavao, "zločin protiv čovječnosti".
U diskusiji oko viznog režima Turska prije svega pokušava da zaštiti interese poslovnih ljudi, koji žele da investiraju u Njemačkoj. Turski ministar spoljnjih poslova Ahmet Davutoglu je govorio o "sramotnom postupanju" prema njegovoj zemlji kao kandidatu za članstvo u EU. Merkel će, kako se očekuje, loptu prebaciti na teren Evropske komisije, koja o tome sa Ankarom već pregovara. Nije ni za očekivati da će Turska bez obavezujućih obećanja po pitanju olakšavanja viznog režima biti spremna da kao protivuslugu prihvati sve izbjeglice koje su preko njene granice prešle u Grčku - što je za EU važna tema.
Intenzivnija saradnja u odbrani od terorizma
Podjednako važna tačka njemačko-turskih odnosa je zajedničko djelovanje protiv religijski ili politički motivisanog ekstremizma, kao i protiv međunarodnog terorizma. Iz njemačkih bezbjednosnih krugova moglo se čuti da ta saradnja u načelu nije loša i da vjeruju da bi se ona mogla još poboljšati. Očekuje se da bi moglo doći do dogovora o boljoj koordinaciji pri odbrani od terorizma, koja bi uključivala konsultacije ministara unutrašnjih poslova dviju zemalja, barem dva puta godišnje.
Privredni odnosi Njemačke i Turske nisu opterećeni većim problemima. Na sastancima u ponjedeljak 25.2. u Ankari, u kojima učestvuju i njemački privrednici, koji prate kancelarku, biće riječi i o saradnji u energetskom sektoru, kao i o naporima pri izgradnji bilateralne trgovine i tehnološkog transfera.
Sirija, Iran, sukob na Bliskom istoku, kao i pomirenje između Turske i Jermenije, takođe su teme o kojima bi Merkelova mogla da pokrene diskusiju u Ankari. Dodatni problem je, koji Turska i dalje ima u pogledu poštovanja prava manjina, prije svega hrišćana.
Sistemi protivraketne odbrane Patriot raspoređeni na granici Turske sa Sirijom
Merkel će posjetiti njemačke vojnike na granici sa Sirijom
Njemačka kancelarka Angela Merkel će posjetiti njemačke trupe poslate da nadgledaju tursko sirijsku granicu. Vojnici koje će posjetiti su poslati zajedno sa protivraketnim Patriot sistemima iz Njemačke u Tursku, koja je takođe članica NATO, radi zaštite te zemlje od prelivanja građanskog rata iz Sirije.
Prva stanica kancelarke je Karamanmaras, 100 kilometara od granice sa Sirijom, gdje je raspoređeno oko 300 njemačkih vojnika koji opslužuju dvije od šest protivraketnih Patriot NATO baterija.
Većina Njemaca protivi se ulasku Turske u EU
Prema ispitivanju koje je sproveo Institut Emnid, 60 posto ispitanika, državljana Njemačke, izjavilo je da je protiv toga da Turska postane članica EU-a, 30 posto ih je za, a preostalih 10 posto su suzdržani.
Pedeset i sedam posto ispitanika smatra da su ekonomski rast i vojni razvoj Turske zabrinjavajući, dok ih 35 posto gleda pozitivno na rastući globalni i regionalni uticaj Ankare.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je u video poruci objavljenoj u subotu na internet sajtu njemačke vlade rekla da je sklona otvaranju novog poglavlja u pristupnim pregovorima s tom zemljom.
Merkel, koja zagovara "privilegovano partnerstvo" sa Turskom umjesto punopravnog članstva u EU-u, istakla je ipak da rezultat pregovora Ankare sa Briselom treba da ostane otvoren ali je ostala skeptična povodom toga treba li Turska da se priključi EU-u.
Galerija
Bonus video:
