Kriza eura utiče i na tržište rada: sve više ljudi iz zemalja južne Evrope pogođenih krizom dolazi u Nemačku. Uprkos očekivanjima, Grci pri tom nisu na prvom mjestu.
Broj zaposlenih u Njemačkoj koji dolaze iz Italije, Grčke, Španije i Portugala povećao se za 33.000 u odnosu na januar 2012. Riječ je o povećanju od 7,6 odsto, navodi se u Saveznoj agenciji za zapošljavanje, koja je takođe zabilježila da trenutno 465.000 zaposlenih u Nemačkoj posjeduje jedno od državljanstava navedene četiri zemlje.
Najbrojniji su Italijani sa oko 235.000 radnika, iako je povećan dolazak radne snage iz Grčke i Španije. Broj Grka je porastao za gotovo 11 odsto na oko 123.000, Španaca za 16 odsto na oko 50.000. Navodi se i da je povećanje broja zaposlenih iz zemalja pogođenih krizom veće nego ukupno povećanje zaposlenosti u Njemačkoj.
Mračne prognoze
Stanje na tržištima rada u zemljama eurozone bi moglo da se zaoštri, kako pokazuje jedna studija koju je sprovela revizorska kompanija Ernst i Jang (Ernst & Young)
U studiji se navodi da će u drugoj polovini 2013. godine broj nezaposlenih u eurozoni iznositi 20 miliona. Poređenja radi 2010. u zemljama eurozone bez posla je bilo 15,9 miliona ljudi.
Eurozonu čeka još jedna teška godina, pišu autori studije, dodajući prognoze da će privreda oslabiti za 0,2 odsto, dok je u 2012. zabilježen pad privrede od 0,4 odsto.
Posebno su mračne prognoze stručnjaka za Grčku, gdje će, prema njihovom mišljenju, privreda oslabiti za 4,3 odsto. Tek od 2015. se očekuje ekonomski preokret, te se od te godine može očekivati lagani rast, navode stručnjaci. Oni takođe predviđaju da će 2013. godine stopa nezaposlenosti u Grčkoj biti oko 28 odsto.
Tračak nade u Španiji
Kao još jednu veliku evropsku brigu stručnjaci navode Španiju. Tamo se, prema projcenama revizorske kompanije Ernst i Jang, očekuje stopa nezaposlenosti od 27 odsto.
Nedavno je u toj zemlji međutim zabilježen i tračak nade: u decembru je stopa nezaposlenosti pala - prvi put od maja. Kod njihovih susjeda Portugalaca stručnjaci očekuju stopu nezaposlenosti od 17 odsto u 2013. godini.
Ekonomski stručnjaci doduše računaju s tim da će 2014. najvjerovatnije proći ono najgore u eurozoni i da će privreda porasti jedan odsto, ali na tržištu rada, odnosno kod građana, taj oporavak će se primjetiti tek znatno kasnije.
Galerija
Bonus video:
