Nastavlja se kriza britanskih institucija. Kada je polagao vijenac u nedjelju na Dan sjećanja u čast stradalih u Prvom svjetskom ratu, premijer Dejvid Kameron je možda razmišljao da je vojska jedan od rijetkih stubova zemlje koja zavrjeđuje poštovanje. Skandali potresaju parlament, štampu i policiju. Kompetentnost Centralne banke (the Bank of England) i važnost Anglikanske crkve se sve više dovodi u pitanje. Čak i Fudbalski savez, koji brine o najvažnijem nacionalnom sportu, postao je sinonim za farsu, piše Džanan Ganeš u “Fajnenšel tajmsu” (The Financial Times).
Sada je poljuljan ugled i nacionalnog javnog servisa. Najprije je napravio propust skidajući s programa emisiju u kojoj govore žrtve pedofilskog skandala čiji je glavni akter bio poznati voditelj Džimi Savil. Zatim je bez dovoljno dokaza optužen nevin političar (lord Mek Alpin - navodno je 70-ih i 80-ih seksualno zloupotrebljavao dječake iz domova za djecu, što se pokazalo netačnim, pa je najavio tužbu).
Kao što ističe Filip Stivens, BBC mora iznova da uspostavi temeljne novinarske norme. On ima dovoljno talentovanih i savjesnih ljudi koji to mogu da učine. BBC žali zbog odlaska generalnog direktora Džordža Entvisla, koji je na ovoj funkciji bio tek dva mjeseca – koji nikada nije izgledao kao lilčnost dorasla ovom poslu. Međutim, korporacija može da bude ponosna što je čitav skandal otkrio jedan od njenih najboljih voditelja Džon Hampriz koji postavio Entvislu niz neugodnih pitanja.
Imenovanje novog čelnika BBC-a nije samo prilika da se prevaziđe ovaj problem, odnosno propust. To je istovremeno strateška prilika da se suoči sa važnijim pitanjem koje se tiče budućnosti ove kompanije. Povelja o njegovom radu je poslednji put obnovljena 2007., kada je britanska ekonomija zabilježila 15 uzastopnu godinu rasta. Kada 2016. bude ponovo obnavljana pomenuta povelja, britanska ekonomija će vjerovatno šestu godinu zaredom biti u velikim nevoljama.
U to vrijeme će biti određena i visina pretplate iz koje se finansira BBC.
Zbog pogoršanih ekonomskih okolnosti, ovaj javni servis će biti pod pritiskom da drastično smanji veoma obimne operacije – koje obuhvataju visoku kulturu na Radiju 3 do “džank” (junk) televizije BBC 3 – kako bi srezao troškove.
Na to će uticati i sve ubrzaniji razvoj tehnologije. Može se očekivati da će do 2016. godine prosečan Britanac imati više opcija za gledanje na svojim mobilnim telefonima nego na televiziji 2007. U svijetu sve rasprostranjenije zabave, u kome publika uživa mnoštvo mogućnosti ne samo šta će gledati već i u kom formatu – biće veoma čudna i nategnuta ideja o plaćanju godišnje pretplate nekoj radio TV stanici.
Pregovori o novoj povelji će takođe uključiti i pitanje na koji način se utvrđuje odgovnorst BBC. Sadašnja kriza je pokazala internu protivrječnost pozicije Upravnog odbora ove korporacije, koji, naizgled djeluje kao neposredni menadžer i, istovremeno, njegov ključni pobornik, odnosno zastupnik pred javnošću. Stoga je potrebno da se i BBC podvrgne regulativi nezavisnog, nadzornog tijela za komunikacije (Ofcom).
Novi generalni direktor, kome bi se omogućilo da djeluje radikalno, može predložiti nekoliko strategija za budućnost ove medijske kuće. Vjerovatno je najuvjerljivija opcija da se BBC posveti prije svega informativnom programu.
Njegova dramska kao i produkcija komedija daleko zaostaje za američkom konkurencijom u posljednjoj deceniji. Istovremeno, druge televizije već uveliko prenose uživo englesku Premijer ligu kao i evropski šampionat u fudbalu. Manji BBC bio bi ne samo jeftiniji već i lakši za upravljanje, čime bi se u velikoj mjeri izbjegle greške u budućnosti kao što je ovaj posljednji skandal. To bi mu omogućilo da se fokusira na informativni program, imajući u vidu domaću konkurenciju u produkciji vijesti, prije svega Skaj njuz (Sky news) kao i globalnu u liku različitih TV programa koje finansiraju pojedine države (Al Džazira, Russia Today).
Novac koji bi se uštedio ukidanjem ostalih programa omogućio bi veliki manevarski prostor BBC-iju za pravljenje informativnog programa
Novac koji bi se uštedio ukidanjem ostalih programa omogućio bi veliki manevarski prostor BBC-iju za pravljenje informativnog programa, što bi druge televizije teško mogle da prate.
Nažalost, malo je izgleda da će ova mogućnost biti iskorišćena. Nedavno imenovanje opreznog insajdera Entvisla sa generalnog direktora, potvrđuje nedostatak imaginacije u Upravnom odboru.
BBC često poistovjećuje svoje interese sa javnim dobrom.
Vladajući konzervativci nisu toliko privrženi BBC-iju, jer smatraju da tradicionalno naginje ljevici. Međutim, čak iako laburisti dođu na vlast u trenutku kada se bude razmatrala nova povelja o radu ove kompanije 2016. godine i utvrđivala pretplata – ekonomski i tehnološki pritisak će biti veliki tako da je malo vjerovatno da će BBC ostati netaknut, zaključuje “Fajnenšel tajms”.
Galerija
Bonus video:
