Škotska je spremna za istorijski referendum o nezavisnosti nakon što je njen lider sa britanskim premijerom potpisao sporazum o organizovanju glasanja koje može dovesti do raspada tri vijeka starog saveza sa Engleskom.
Napori Škotske za suverenitetom, koje predvodi nacionalistički lider Aleks Salmond, odražava separatističke poteze i u ostalim evropskim regionima poput Katalonije i Flandrije koji smatraju da mogu prosperirati kao nezavisni entiteti unutar Evropske unije.
Potpisan u škotskoj prijestonici Edinburgu, ovaj dogovor omogućava Škotskoj da na referendumu 2014. godine odluči hoće li postati nezavisna zemlja ili će ostati u okviru Ujedinjenog Kraljevstva.
Jedna od najproblematičnijih tema jeste vlasništvo nad 20 milijardi barela naftnih i gasnih rezervi ispod dijela Sjevernog mora koje kontroliše Ujedinjeno Kraljevstvo. Britanija je takođe zabrinuta za budućnost svoje nuklearne flote podmornica stacionirane u Škotskoj, budući da Salmond kaže da poslije nezavisnosti nema mjesta nuklearnom oružju na teritoriji njegove zemlje. Premještanje flote bilo bi skupo i iziskivalo bi puno vremena, prenosi Rojters.
Mnogi Škoti nijesu baš uvjereni u nezavisnost. Istraživanja javnog mnjenja su pokazala da svega između 30 i 40 odsto Škota podržava nezavisnost – što se nije bitnije promijenilo od kako su se pregovori intenzivirali. Međutim, Salmond računa na svoju vještinu govornika kako bi pokrenuo vjekovni rivalitet između Škotske i Engleske i ubijedio skeptike da bi nezavisnost omogućila njegovoj zemlji da sprovede konkretniju ljevičarsku agendu u odnosu na južnog susjeda. Salmond je kazao da je ovo istorijski dan i da je sporazum otvorio put za novo „partnerstvo na ostrvima“.
„Škotska vlada ima ambicioznu viziju Škotske: prosperitetnu i uspješnu evropsku zemlju, koja odražava škotske vrijednosti promovišući jednakost i drušvenuj koheziju“, kazao je on na konferenciji za novinare.
Premijer Dejvid Kameron protivi se naporima Škotske ali se zvanični London slaže da Škotska treba da odluči o svojoj budućnosti.
„Istinski vjerujem da je Škotskoj bolje u Ujedinjenom Kraljevstvu ali i ono što je ključno vjerujem da je Ujedinjenom Kraljevstvu bolje sa Škotskom“, kazao je Kameron novinarima nakon potpisivanja. „Zalagaću se da održim porodicu na okupu“.
Škotska već ima mnoga obilježja nezavisne zemlje poput sopstvene zastave, pravnog sistema, sportskih reprezentacija kao i upečatljivi nacionalni identitet.
Međutim, London tvrdi da bi nezavisna Škotska – u kojoj živi oko pet miliona ljudi – jedva sastavljala kraj sa krajem budući da veći dio njenih finansija, 30 milijardi funti, sada dolazi od vlade iz Londona.
Škotska i Engleska su dijelile monarha od 1603. godine a njima je upravljao jedan parlament u Londonu od 1707. Nakon referenduma 1999. prvi put je od 1707. osnovan škotski parlament. Nacionalisti su tempirali da se referendumn 2014. poklopi sa 700. godišnjicom Bitke kod Banokberna kada su škotske snage na čelu sa Robertom Brusom porazile engleske osvajače.
Škotska vlada će sada predstaviti zakon kojim se određuje datum referenduma, kako će biti sročeno pitanje kao i pravila finansiranja kampanja. Kameron i Salmond su mjesecima pregovarali, a Kameron je potvrdio da je Salmond pristao na zahtjev Londona da pitanje mora biti jednostavno i konkretno sročeno u smislu „u ili van“.
Vjeruje se da je London takođe pristao da se starosna dob onih koji imaju pravo glasa spusti na 16 u odnosu na 18 koliko je u Britaniji. Salmond vjeruje da će mladi ljudi prije glasati za nezavisnost.
Međutim, ubijediti Škote da glasaju za nezavisnost ostaje težak zadatak imajući u vidu teška ekonomska vremena. Postoji zabrinutost šta će se dogoditi sa dugom Škotske i hoće li ona automatski postati članica EU. Bivši ekonomista za naftu, Salmond tvrdi da bi nezavisna Škotska bila prosperitetna, da bi imala pravo na lavovski dio prihoda od nafte iz Sjevernog mora i da bi mogla da pozajmljuje po kamatnim stopama koje ne bi bile gore od onih za London.
Bonus video:
