Grčka je na pragu izlaska iz eurozone. Sve je očiglednije da svjetski finansijski moćnici ne žele više da naslijepo upumpavaju novac u Grčku privredu.
Finansijski revizori međunarodnih povjerilaca, tzv. "Trojka", razočarani su sprovođenjem reformi koje je Atina obećala u zamjenu za drugi paket pomoći težak 130 milijardi eura.
Kako piše njemački "Spiegel", "Trojka" će u svom izvještaju iznijeti da Grčka nije u stanju da kontroliše svoj deficit pa joj zbog toga neće biti produžen rok za sprovođenje žestokih mjera štednje i strukturnih reformi.
"Analiza održivosti duga biće prilično strašna", kazao je jedan zvaničnik EU, upoznat s analizom grčkih finansija, koju sprovode MMF, EU i Evropska centralna banka.
Nema rezanja duga
Ukoliko "Trojka" zaključi da Grci nisu ispunili svoja obećanja i preduzeli prve korake da javni dug počnu da smanjuju sa sadašnjih 162 na 120 posto BDP-a, što su obećali da će ispuniti do 2020. godine, Atina će ostati bez 31,3 milijarde eura iz druge tranše pomoći, što će zemlju gurnuti u bankrot.
Nakon toga preostaje samo jedno rješenje – Grčka će morati da napusti euro i vratiti se svojoj nacionalnoj valuti drahmi. Njemci, do sada najveći zagovornici ostanka Grčke u eurozoni po svaku cijenu, se već lagano opraštaju od “euro Grčke”.
Tako je ugledni Info-institut iz Minhena objavio studiju troškova izlaska i ostanka Grčke u eurozoni iz perspektive Njemačke.
Njemačka bi po toj studiji na izlasku Grčke iz monetarne unije uštedjela 7 milijardi eura. Izlazak Grčke iz eura njemačku državu će koštati 82 milijarde eura, a ostanak u zajedničkoj uniji njemačke porezne obveznike koštaće 89 milijardi eura.
Više gubi privreda
Analitičari ističu da ova razlika i nije tako velika jer se do sada smatralo da bi izlazak Atine iz zajedničke monetarne unije Njemačku mogao da košta stotine milijardi eura. Međutim, treba naglasiti da ovdje nisu uračunati gubici njemačke privrede koji će uslijediti gubitkom zajedničkog valutnog tržišta.
Scenario grčkog izlaska iz eurozone
1. korak
Inspektori MMF-a, Evropske centralne banke i Evropska komisija analiziraće do 6. avgusta mjere štednje u Atini. Na rasporedu je i sastanak s premijerom Antonisom Samarasom. Treba razjasniti kako Grčka planira za 2013./14. da zakrpi budžetsku rupu od 11,5 milijardi eura
2. korak
Krajem avgusta "Trojka" objavljuje završni izvještaj. Na osnovu tog izvještaja donosi se odluka hoće li Grčka dobiti dodatnu pomoć. Za sada sve činjenice govore da će izvještaj biti negativan
3. korak
Ukoliko Grčka ne ispuni obećano, biće joj zavrnuta “slavina s novcem”. Isplata preostalih 31,3 milijarde eura iz drugog paketa pomoći biće zaustavljena. Bez ove pomoći Atina ne može finansirati svoje državne obaveze
4. korak
Grčka vlada ne može da isplaćuje tekuće obaveze. Grčka je bankrotirala i ništa je više ne može zadržati u zoni eura
5. korak
Državi treba nova valuta i uvodi se drahma. Da bi spriječili navalu građana na banke koji žele da spase svoje preostale eure, vlada u Atini odluku objavljuje za vikend. Banke će tako imati tri dana da smanje paniku
6. korak
Vlada objavljuje da će vlasnicima grčkih državnih obveznica vratiti samo 50% vrijednosti. Tako će se javni dug s oko 350 milijardi smanjiti na 175 milijardi eura, a to je oko 80% BDP-a, što je iznos koji Atina može da drži pod kontrolom vlastitim snagama
7. korak
Formira se kurs drahme prema euru (npr. 1:10)
8. korak
Drahmom se slobodno trguje na tržištu, što formira kurs prema euru, dolaru... U radnjama će "eksplodirati" cijene uvozne robe.
Ali, slaba drahma velika je prilika za Grčku: domaći proizvodi će postati jeftini i povećava se potražnja za njima, a samim tim i domaća proizvodnja.
Galerija
Bonus video:
