Ovaj standard, ISO 20121, predstavlja zajednički međunarodni jezik kojim se reguliše organizacija velikih događaja poput Olimpijskih igara, a predstavlja "međunarodnu specifikaciju za menadžement ekološkog okruženja čiji je glavni cilj smanjenje ekološkog otiska", navodi se u izvještaju Komisije za održivi razvoj London koji je objavljen na njihovom zvaničnom sajtu (cslondon.org).
Igre u Londonu su prve u istoriji ove manifestacije kojima je održivost bila glavni fokus od početka, pa su tako glavni napori Organizacionog odbora za Olimpijske i Paraolimpijske igre London 2012 (LOCOG) i Uprave za olimpijske objekte i infrastrukturu ODA (Olympic Delivery Authority) bile usmjerene na smanjenje ekološkog otiska.
Ekološki otisak se često koristi i kao mjera ekološke održivosti jer nudi mogućnost da se uporedi nivo potrošnje resursa na globalnom nivou.
"London je ponosan što je postao katalizator za primjenu ISO 20121 i što će možda doprinijeti uspostavljanju svijesti o odgovornosti koju događaji poput Olimpijade imaju u ekonomskom, ekološkom i društvenom domenu", izjavio je Sajmon Rajt, direktor za infrastrukturu i komunalije, Uprave za olimpijske objekte i infrastrukturu ODA (Olympic Delivery Authority).
Rajt je dodao da je danas "od najvećeg značaja kuda odlazi svaki hektolitar kanalizacije i svaka tona otpada, jer sve to zajedno utiče na životnu sredinu i efekte koje ovakvi globalni događaji imaju na društvo".
Ukupan uticaj na životnu sredinu cijelog procesa pripreme održavanja OI je bilježen od 2005. kada je London postao domaćin Olimpijade 2012.
Za razliku od ranijih pristupa organizaciji OI koji su akcenat stavljali na "pravljenje spektakla", dok je ekologija bila u drum planu, ovodgodišnje Olimpijske igre su se fokusirale na izradu i sprovođenje strategije održivosti Igara, ali i racionalnu potrošnju budžeta u iznosu od skoro 12 milijardi eura koje je odobrila prethodna britanska vlada.
Kao dio ovih napora, poseban naglasak stavljen je na: alternativne izvore energije, energetsku efikasnost, recikliranje infrastrukture nakon održavanja Igara, racionalno korišćenje vode za piće i efikasnije upravljanje saobraćajem zbog smanjenja izduvnih gasova.
Najviše uloženo u sanaciju bivše industrijske zone grada u Li Valiju koja je bila kontaminirana teškim metalima i hemikalijama, a danas predstavlja "zelenu oazu"
Sve što je tu izgrađeno, postaće sastavni dio gradske infrastrukture nakon zavrsšetka Igara. Takođe, Olimpijski stadion, najupečatljivija tačka ove godine sa 80.000 predviđenih sjedišta, dizajniran je tako da nakon Igara može da bude, uz minimalne intervencije, smanjen na racionalnih 25.000 sjedišta potrebnih za neke buduće gradske svečanosti.
Kako navode organizatori, i od onoga što će morati da bude porušeno nakon završetka Igara, skoro 97 odsto građevisnkog materijala moći će da bude ponovo iskorišćeno. Ostale građevine biće upotrijebljene uglavnom kao prijeko potrebni stambeni objekti za sve veću gradsku zajednicu.
U cilju smanjenja utroška i bolje iskorišćenosti energije, tokom trajanja Olimpijade za grijanje, hlađenje i rad ukupne logističke mreže, biće korišćen veliki energetski sistem koji radi na gasne motore. Ovakvi motori, kako se navodi u izvještaju, "troše oko 45 odsto primarne energije nasuprot tradicionalnom visokom naponu i smanjuju emisiju ugljen dioksida za 30 odsto, čime je energetska efikasnost iskorišćena 90 odsto".
"Gasni motori rade na prirodni gas ili bilo koji drugi gas dobijen iz industrijskog otpada", kaže Leon Jansen, predstavnik austrijske kompanije "GE Jensbaher" koja proizvodi ove energetske sisteme. Takođe, da bi se povećala štednja, Olimpijski park neće koristiti pijaću vodu za ispiranje toaleta ili zalivanje, već prerađenu otpadnu vodu, a na najposjećenijim mjestima u Londonu biće instalirana nova LED rasvjeta koja koristi 40 odsto manje energije.
Do sada se, kako navodi Komisija za održivi razvoj Londona, samo jedan cilj pokazao kao nedostižan, a to je plan da se 20 odsto energije potrebne za održavanje Olimpijskih igara proizvede iz lokalnih obnovljivih izvora.
Plan izgradnje vjetrenjače visoke 120 metara koja bi proizvodila veliku količinu obnovljive energije, morao je da bude otkazan "iz tehničkih razloga". Umjesto toga, kao rješenje se pokazalo da je moguće izgraditi fotovoltažna postrojenja i toplanu na biomasu jačine tri megavata koja može da obezbijedi do 10 odsto ukupne potrebne energije.
Galerija
Bonus video:
