Francuzi izlaze sjutra na prvi krug predsjedničkih izbora, a kako pokazuju ankete, Sarkozi, kandidat desne od centra Unije za narodno okupljanje bi trebalo da pretrpi poraz u drugom krugu izbora zakazanom za 6. maj, od izazivača iz Socijalističke partije Fransoa Olanda.
Popularnost Sarkozija je vrtoglavo opadala od juna 2007. kada je 63 odsto Francuza podržavalo novoizabranog predsjednika, da bi u aprilu 2012. isti toliki procenat građana bio protiv njegovog reizbora.
Takav radikalan preokret je nesumljivo rezultat finasijske krize iz 2008, konstatovao je "Figaro".
Popularnost Sarkozija je vrtoglavo opadala od juna 2007. kada je 63 odsto Francuza podržavalo novoizabranog predsjednika, da bi u aprilu 2012. isti toliki procenat građana bio protiv njegovog reizbora.
Njegov evidentan uspjeh jeste reforma univerziteta iz 2009, koja je toj instituciji donijela autonomiju u pogledu finasiranja.
Takođe, pokretanje kredita na njegovu inicijativu za istraživačke projekte unaprijedilo je razvojni sektor privatnih preduzeća, koja su se uspješno odupirala krizi.
Još jedna Sarkozijeva zasluga je i formulisanje statuta samopreduzetnika što se pozitivno odrazilo na osnivanje preduzeća u Francuskoj, čiji je broj u periodu od 2009. do 2011. rastao u prosjeku za 584.000 godišnje, dok je ta cifra u 2008. iznosila 331.000. Čak 55 odsto novootvorenih radnih mjesta se trenutno nalazi u samopreduzetničkim firmama.
Ono na čemu, po Figarou, treba čestitati Sarkoziju jeste njegova "politička hrabrost" da se suoči sa dugoročnim problemom finasiranja penzionog sistema pomjerajući starosnu granicu za odlazak u penziju sa 60 na 62 godine.
Sa druge strane, po "Figarou", Sarkozi ostavlja utisak političara koji ne završava započete poslove, s obzirom na malobrojne reforme koje je uspio da sprovede u toku svog mandata, mnoga lutanja i nekoliko istinskih promašaja.
Njegovo sadašnje zalaganje za smanjivanje javnog deficita nije urodilo plodom.
Javni dug bi 2012. mogao preći 88 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je 2007. iznosio 64 odsto.
Promašaji
Promašaji njegove politike predstavljaju i velika obećanja koje je davao u pogledu ekologije koja se na kraju svela na projekat o uvođenju poreza na emitovanje ugljen monoksida i finasiranje razvoja solarne energije na koje je stavljen moratorijum 2010. čime su u tešku situaciju dovedena preduzeća koja se bave proizvodnjom novih vidova energije.
Njegov politički marketing u vezi smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru rezultirao je povećanjem za 2,3 odsto broja zaposlenih u policiji i žandarmeriji, odnosno za 240.397 u odnosu na 2006, uz istovremeni rast plata u tim sektorima za 10,5 odsto, što je opteretilo budžet za dodatnih 14 milijardi eura.
Ono što mnogi zameraju Sarkoziju je njegova konstantna neodlučnost u pogledu fiskalne politike.
Predsjednik je 2007. ograničio porez sa na dohodak sa maksimalnih 60 na 50 odsto, u želji da zaštiti najbogatije obećavši da će na taj način vratiti bogate iseljenike u zemlju, da bi se 2011. predomislio, pravdajući se da se treba ugledati na uspješnog susjeda Njemačku.
Sarkozi je takođe snizio porez za ugostiteljsku djelatnost da bi potom uslijedilo opšte povećanje poreza na dodatu vrijednost.
Sarkozija su zato mnogi okarakterisali kao čoveka koji se "okreće kako vjetar duva", ali posljednju riječ će svakako imati birači, zaključio je "Figaro".
Francuski glasači očekuju nova radna mjesta
Francuski glasači, koji u nedjelju biraju novog predsjednika, očekuju otvaranje novih radnih mjesta i privredni rast. Očekuje se da 35 posto biračkog tijela neće izaći na izbore i da su mnogi glasači i dalje neodlučni, prenosi Frans pres.
Prema procjeni u Senatu, gornjem domu francuske narodne skupštine predstojeći predsjednički izbori koštaće francusku državu 217,3 miliona eura
Oland i Sarkoz su potrošili najviše vremena tokom kampanje na ekonomsku politiku.
Oland je najavio otvaranje 60.000 novih radnih mjesta u prosvjeti, kao i povećanje poreza na 65 posto za ljude koji zarađuju preko milion eura.
Sarkozi tvrdi da to nije moguće ostvariti, ali je obećao da će do 2016. izbalansirati francuski dug.
Sarkozijev skup
U subotu se Sarkozi posljednji put prije izborne šutnje obratio glasačima u Nici. Predizborni skup, na kojem se okupilo 10.000 simpatizera, održan je na području gdje tradicionalno pobjeđuje desnica.
Sarkozi je upozorio glasače koji namjeravaju da podrže kandidatkinju ultradesnice Marin Le Pen da bi njenom pobjedom Francuzi postali „mizerni“.
Govoreći o imigrantima, kritikovao je socijaliste što nisu zauzeli čvršći stav, rekavši da Francuska nema resurse da pruži utočište velikom broju imigranata.
Ljevica pokazuje "lažnu velikodušnost i lažni humanizam", rekao je on.
Cijena izbora
Predsjednički izbori koštaće svakog birača po jedan euro, grad od 20.000 stanovnika 15.000 eura, a državu više od 217 miliona eura, prenose francuski mediji.
"Opština za izbore uglavnom plaća dnevnicu angažovanom personalu", objasnio je opštinski zvaničnik Filip Loren izdatke iz budžeta za jedan izborni dan.
Za parlamentarne izbore važi pravilo da kandidati sami štampaju svoj izborni materijal a samo oni koji osvoje najmanje pet posto glasova u prvom krugu izbora imaju pravo na nadoknadu od strane države.
"To su obično školske učionice ili druge prostorije u javnim ustanovama. Broj upisanih glasača po izbornom mjestu ne smije preći 1.000. Na dan izbora potrebno je na svakom izbornom mjestu angažovati po dvije osobe u dvije smjene koje traju po 12 sati", dodao je on.
Opština sa oko 20.000 stanovnika obično pošalje 100 svojih činovnika, koji pregledaju izborne listiće glasača i vrše identifikaciju građana.
Država sa svoje strane preuzima troškove glasačkog materijala, kao što su rashodi za štampanje biračkih listića i glasačkih biltena.
Za parlamentarne izbore važi pravilo da kandidati sami štampaju svoj izborni materijal a samo oni koji osvoje najmanje pet posto glasova u prvom krugu izbora imaju pravo na nadoknadu od strane države.
Pravilo koje se takođe mora poštovati jeste da barem 50 posto korištenog papira mora biti reciklirano.
Prema procjeni u Senatu, gornjem domu francuske narodne skupštine predstojeći predsjednički izbori koštaće francusku državu 217,3 miliona eura, dok bi troškovi za parlamentarne izbore kasnije ove godine mogli dostići 122,3 miliona eura.
Bonus video:
