Siromaštvo, pojava koja se običnoi nije povezivala sa Evropom, zakucala je i na ta vrata kao posljedica krize koja traje od 2008. Međutim, ni siromaštvo nije ravnomjerno raspoređeno, prema podacima evropskog statističkog zavoda.
Eurostat je imao tri kriterijuma za izračunavanje siromaštva u evropskim domaćinstvima.
Po prvom kriterijumu, a to je nedostatak prihoda da bi se podmirili osnovni životni troškovi, kao što su računi za režije, dovoljno grijanje u zimskim mjescima ili relativno kvalitetna prehrana, pogođeno je samo 8 odsto stanovništva.
Relativno kvalitetna prehrana takođe je definisna. Radi se o proteinima životinjskog ili ribljeg porijekla svaka dva dana.
Uz ovo, niste siromašni ako imate mogućnost da vam porodica priušti nedjelju dana odmora izvan mjesta stanovanja, da možete da riješite nepredviđene situacije koje zahtjevaju novčane izdatke, da imate automobil, veš mašinu, kolor televizor i fiksni ili mobilni telefon.
Po ovoj definiciji, najviše direktno siromašnih je u Bugarskoj, 35%, Rumuniji 31%, a najmanje u Luksemburgu i Švedskoj, gdje samo 1% stanovništva ne može priuštiti navedeno.
I u Češkoj je relativno dobra situacija, gdje je na ovaj način siromašno 4% stanovnika.
Nameće se zaključak da je u ovoj zemlji period tranzicije kvalitetno iskorišten, pošto po kombinaciji sva tri kriterijuma, u toj zemlji ima samo 14% siromašnih, što ovu bivšu socijalističku zemlju stavlja ispred Holandije i Švedske gdje je siromašno 15% stanovništva, odnosno Austrije, Finske i Luksemburga gdje ima 17% siromašnih.
Drugi kriterijum po kojem se definiše siromaštvo je da li je primanje odraslog zaposlenog manje od nacionalnog praga siromaštva koji je definisan kao 60% prosječne zarade u zemlji.
Treći kriterijum je opasan, a radi se o porodicama gdje je intezitet zaposlenja po odraslom članu porodice u posljednjoj godini bio ispod 20%.
Takvih je najviše u Velikoj Britaniji (20%) i u Belgiji (13%), a najmanje u Švedskoj.
Galerija
Bonus video:
