Intenzivni evropski pritisak primorao je zaduženu Grčku da zatraži politički konsenzus o novom planu za finansijsku pomoć umjesto da održi referendum, nakon što su lideri Evropske unije prvi put govorili o mogućem izlasku Grčke iz eurozone kako bi spasili jedinstvenu valutu.
Događaji koji su se munjevito smjenjivali u Grčkoj zasjenili su prvi dan samita Grupe 20 najvećih ekonomija na francuskoj rivijeri, gdje su svjetski lideri ponovo pozvali Evropu da zaustavi širenje zaraze od njene dužničke krize.
Grčki premijer Jorgos Papandreu je popustio pod pritiskom pobunjenih članova kabineta i pristao da podnese ostavku i otvori put koalicionoj vladi ako ga njegovi socijalisti podrže na današnjem glasanju o povjerenju u parlamentu, kazali su izvori iz vlade agenciji Rojters.
„Rečeno mu je da mora otići tiho kako bi spasio svoju stranku“, rekao je Rojtersu jedan izvor, pod uslovom da ostane anoniman.
„Pristao je da se povuče. To je bilo veoma civilizovano, bez ikakve ljutnje.“
„Rečeno mu je da mora otići tiho kako bi spasio svoju stranku“
Papandreu je nagovijestio da je spreman da se povuče u korist nacionalnog jedinstva, rekavši u parlamentu da nije vjenčan sa svojom funkcijom.
Učesnici samita u Kanu su izjavili da je raspravljano o povećanju resursa Međunarodnog monetarnog fonda kako bi pomogli pogođenim državama i stvorili finansijsku zaštitu za ranjive članice eurozone, Italiju i Španiju, od mogućeg grčkog bankrota.
Upozorenje Francuske i Njemačke urodilo plodom
Papandreu je ranije rekao da njegov poziv na referendum, koji je izazvao paniku na globalnim finansijskim tržištima i razbjesniio evropske partnere, nikad „nije bio cilj sam po sebi“ i da će biti srećan ako se glasanje ne održi.
Grčki parlament
Papandreu je poslanicima PASOK-a rekao da je pristao na pregovore sa opozicijom desnog centra o primjeni novog programa pomoći EU/MMF-a dogovorenom prošle nedjelje, kako bi utro put za prijevremene izbore.
Lideri Njemačke i Francuske su pozvali Papandreua u Kan i zatražili da Grčka poštuje dogovor ili rizikuje isključenje iz eurozone.
Na sastanku uoči samita G20 u srijedu veče, u veoma mučnoj atmosferi, Nikola Sarkozi i Angela Merkel su upozorili Papandreua da Atina neće dobiti ni centa pomoći dok ne ispuni obaveze prema eurozoni.
„Mislim da je poruka koju smo poslali grčkim političarima pomogla da shvate kako se situacija može razvijati“, rekao je Sarkozi novinarima u Kanu.
Grčka bi ovog mjeseca trebalo da dobije prijeko potrebnu tranšu kredita od 8 milijardi eura i kaže da će ostati bez novca sredinom decembra ako ne dobije isplatu.
Uprkos pometnji u Atini i neizvjesnosti oko eurozone, evropska tržišta akcija i euro su se oporavili kada je porasla vjerovatnoća da Grci neće održati veoma rizično glasanje.
Grčka bi ovog mjeseca trebalo da dobije prijeko potrebnu tranšu kredita od 8 milijardi eura
I Evropska centralna banka je obezbijedila iznenadan podstrek kada je snizila referentnu kamatnu stopu sa 1,5 na 1,25 i poručila da će za sada nastaviti da kupuje obveznice vlada eurozone.
Lideri Kine, Rusije i SAD su izvršili pritisak na Evropljane da učine više na obuzdavanju dužničke krize, pri čemu je Vašington pozvao Njemačku da dozvoli ECB da igra veću ulogu u rješavanju krize.
Ministar finansija predvodi pobunu
U Atini, pobunu protiv Papandreua je predvodio ministar finansija Evangelos Venizelos, koji je rekao da je članstvo Grčke u eurozoni istorijsko dostignuće i da „ne može zavisiti od referenduma.“
Venizelos
Pobunjeni zakonodavci iz PASOK-a su pozvali na formiranje privremene vlade nacionalnog jedinstva, koju bi, prema nekim sugestijama, mogao predvoditi bivši potpredsjednik ECB Lukas Papandemos.
Prvi put signalizirajući volju za kompromisom, opozicioni lider Antonis Samaras je pozvao na formiranje prelazne vlade koja bi povela Grčku do prijevremenih izbora u roku od nekoliko nedjelja i saopštio da bi parlament prvo trebalo da ratifikuje sporazum o izbavljenju.
Grčka vlada bi prema dogovoru dobila 130 milijardi eura i otpis 50 odsto dugova, u zamjenu za duboko nepopularne mjere štednje.
Dan kada je počeo raspad eurozone
Na konferenciji za novinare u Kanu u srijedu veče, Merkel i Sarkozi su razbili najsvetiji tabu evropskog bloka i prvi put otvoreno priznali da će Grčka možda morati da napusti klub kojem se pridružila prije deceniju.
Ako bi Grčka napustila eurozonu, što je korak za koji su evropski zvaničnici do sada govorili da je tehnički i pravno nemoguć, posljedice bi bile pogubne iako ta država čini samo 2,5 odsto BDP-a 17-člane eurozone.
Merkel i Sarkozi
Rojters piše da je, pak, nemoguče reći koliko bi bile pogubne s obzirom na to da bi taj potez doveo Evropu i globalni finansijski sistem na nepoznatu teritoriju.
Međutim, ono što je očigledno jasno je da bi njen izlazak prenio zarazu na druge periferne države jer bi došlo do masovnog povlačenja stranih investitora.
Merkel je rekla da bi izlazak Grčke doveo do katastrofalnog „domino efekta“ širom eurozone
Pored katastofalnih finansijskih posljedica, takav ishod bi takođe bio težak simbolični udarac za Evropu. Nakon više od pola vijeka integrisanja, to bi otvorilo vrata za novu eru dezintegracije.
I sama Merkel je rekla da bi izlazak Grčke doveo do katastrofalnog „domino efekta“ širom eurozone.
„Ni jedna jedina osoba ne bi više uložila novac u Evropu“, rekla je krajem septembra.
Sarkozi se nadao da će dobiti pohvale
Evropska komisija je poručila da će Grčka, ako odustane od eura, morati da napusti i Evropsku uniju.
„Moramo odbraniti valutu. Ne možemo prihvatiti propast eura, to bi značilo propast Evrope“, rekao je Sarkozi na konferenciji za novinare.
Merkel je ponovila da je Njemačkoj važnija stabilnost eura od članstva Grčke u eurozoni. Najtiražniji njemački list „Bild“ je kritikovao Grčku i pozvao na njeno izbacivanje iz oblasti jedinstvene valute.
Lider ministara finansija eurozone, premijer Luksemburga Žan-Klod Junker, rekao je da se radi na mogućim scenarijima za izlazak Grčke.
Sarkozi se nadao da će okupljanje u Kanu biti jedan od momenata koji krunišu njegovo petogodišnje predvođenje Francusk
Duh mogućeg grčkog bankrota i napuštanja eurozone, nadvio se nad samitom G20, naglašavajući slabost i podjele Evrope.
Sarkozi se nadao da će okupljanje u Kanu biti jedan od momenata koji krunišu njegovo petogodišnje predvođenje Francuske.
Očekivao je da će dobiti međunarodnu pohvalu zato što je, zajedno sa Njemačkom, smislio plan za revitalizaciju evropskih finansija.
Brz pad nakon teškog uspona
Premijer Jorgos Papandreu suočen je sa iznenadnim padom samo dvije godine nakon što je ovaj sin i unuk slavnih grčkih premijera pobijedio na izborima i odmah upozorio da njegova nacija gleda u ambis.
Papandreu je tokom karijere morao da dokaže svoju odvažnost unutar partije PASKOK u kojoj se još uvijek osjećala nostalgija za njegovim pokojnim ocem Andreasom.
Bilo je potrebno da tri puta izađe na izbore da bi sa mjesta premijera zbacio svog glavnog rivala, konzervativca Kostasa Karamanlisa.
„Stojimo ujedinjeni, suočavajući se sa velikom odgovornošću da promijenimo zemlju i stvorimo naciju pravde, solidarnosti, humanosti i ekološkog razvoja“, kazao je Papandreu u obraćanju pristalicama u oktobru 2009. nakon što je PASKOK osvojio 44 odsto glasova i 160 od 300 mjesta u parlamentu.
Jedva izašao iz sjenke oca
Papandreu (59) koji je rođen u SAD naporno je radio da izađe iz sjenke svog upečatljivog oca koji je tokom dvije decenije bio u dva navrata na vlasti u Grčkoj. Andreas Papandreu je ljutio grčke saveznike sa Zapada svojim političkim razmetanjem i izazivao društvene ugovore svojim burnim ljubavnim životom.
„Mi smo zemlja sa ogromnim potencijalom“, kazao je 2009. u intervjuu Rojtersu
Međutim, Jorgos, koji je prethodno bio ministar obrazovanja i inostranih poslova, smiren je, diskretan političar koji se u hodnicima moći Evropske unije u Briselu osjeća prijatno.
Školovan u Americi, Švedskoj i Kanadi, Papandreu je na vlast došao zagovarajući ekonomski model „zelenog rasta“ koji poštuje životnu sredinu i ulaže u obnovljivu energiju kao jedini način za izlazak Grčke iz krize.
„Mi smo zemlja sa ogromnim potencijalom“, kazao je 2009. u intervjuu Rojtersu.
„Imamo političku volju da napravimo duboke promjene na pravedan i nepristrasan način, da vratimo zemlju na put razvoja kako bismo odgovorili na svjetske izazove.“
Šok i početak krize
Međutim, ubrzo nakon preuzimanja funkcije, njegova vlada je šokirala javnost kada je otkrila da će budžetski deficit dostići 12,7 odsto BDP-a te godine, što je bilo trostruko više nego što su prvobitno procijenili. O
vo priznanje pokrenulo je grčku krizu. Uslijedio je niz mjera štednje pod njegovim okriljem kako bi se suzbilo sveprisutno izbjegavanje plaćanja poreza i smanjio glomazni javni sektor da bi se ispunili uslovi za dobijanje paketa pomoći od EU i MMF-a.
Obični građani, najviše pogođeni oštrim kresanjima zarada, penzija i privilegija, žalili su se da se korumpirana i bogata politička i poslovna elita izvlači bez posljedica. Uslijedili su talasi štrajkova, uličnih protesta i građanske neposlušnosti, podrivajući Papandreuov mandat.
Do maja 2011, sudeći prema anketama, 77 odsto Grka više nije smatralo da on može da ih izbavi iz ekonomske krize. Do oktobra je samo 23 odsto građana imalo pozitivan stav prema Papandreuu.
Papandreua je početkom 2004, dijelom i na osnovu jačine njegovog porodičnog imena, na čelo partije doveo ondašnji premijer Kostas Simitis, koji je Grčkoj obezbijedio ulazak u eurozonu. Nakon poraza na izborima te godine, uslijedio je unutarpartijski raskol, a on se suočio sa direktnim izazovom nakon drugog poraza od Karamanlisa 2007.
Međutim, Papandreu je pobijedio u teškoj unutarpartijskoj borbi, dokazavši i prijateljima i neprijateljima da nije samo nasljednik dinastije. Na vodeće pozicije u stranci izabrao je mlade i talentovane ljude, uklonivši staru gardu koja se povezivala sa decenijama socijalističkog potkupljivanja.
Međutim, nefunkcionalni aspekti grčke ekonomije unutar eurozone ostali su neriješeni, što je doprinijelo aktuelnoj krizi.
Kritičari ismijavaju greške koje Papandreu pravi u grčkom jeziku, pošto je mladost proveo mahom u inostranstvu i školovao se uglavnom na engleskom, kao i njegovu umjerenu prirodu, pa čak i njegovu strast prema vožnji bicikla, što je daleko od mačo imidža kojem streme mnogi grčki političari.
Papandreu je veliki ljubitelj tehnologije i ima 46.524 prijatelja na Fejsbuku i sajtu www.papandreou.gr. Njegova supruga Ada je inženjer aeronautike i zajedno imaju kćerku. Papandreu ima i sina iz prvog braka.
Galerija
Bonus video:
