"Zlatna groznica" opet trese Australiju, a malo rumunsko selo s velikim nalazištem zlata vodi borbu s kanadskom kompanijom koja je jednostavno odlučila da eksploatiše bogate transilvanijske rudnike koji bi u budućnosti mogli da vrijede desetine milijardi eura.
Zašto je Rosia Montana, malo selo u zapadnoj Rumuniji koje broji tek 4.000 stanovnika, toliko privlačno Kanađanima? Možda zbog činjenice da u podnožju svoje planine krije velike zalihe plemenitog metala koji je ovih dana vrlo tražena roba, piše Le Monde.
Prema procjenama kanadske kompanije Gabriel Resources koja je otkrila ovo nalazište, radi se o najvećoj količini zlata na prostoru Europe.
"Tokom sljedećih 16 godina svake godine ćemo izvaditi količinu zlata i srebra koja će premašiti proizvodnju svih članica Evropske unije", rekla je Ketlin Hosu, predstavnica Rosia Montana Gold Corporation (RMGC).
"Raspolažemo sa oko 314 tona zlata i 1.480 tona srebra", dodala je Hosu.
Ovaj napad na zlato Karpata se ne sviđa mnogima. Dio naselja će biti srušen kako bi se omogućilo iskopavanje, a "Alburnus Maior", udruženje koja okuplja protivnike ovog kanadskog projekta, proglasila je otvoreni rat protiv RMGC-a.
"Naša borba protiv ove kanadske kompanije liči na onu između Davida i Golijata. David je pobijedio, a tako ćemo i mi", rekao je jedan od mještanina, inače penzioisani rudar.
Sukob između stanovnika i RMGC star je više od deset godina. Sve je počelo 1997, kada su stručnjaci iz "Gabriel Resourcesa" došli u Rosia Montanu da buše planine u potrazi za plemenitim metalom. Problem nije samo iskop rumunskog zlata, već i činjenica da kanadska kompanija za to koristi cijanid, pa postoje opravdane sumnje da bi to ozbiljno moglo da naškodi okolini.
Svi još pamte nesreću iz 2000. godine u rudniku Baia Mareu u zapadnoj Rumuniji, koji je bio u rukama australijske kompanije. Velike količine cijanida izlile su se u Dunav, što je ubilo 1.200 tona ribe.
Inače, zlato je ovdje otkriveno još prije 2.700 godine. Otkrili su ga Gali koji su, kasnije, nalazišta morali da predaju Rimljanima. Oni su iskopali impresivne podzemne hodnike koji se i danas mogu posjetiti.
Nakon Rimljana, bogata nalazišta su pala u ruke njemačkih kolonizatora. Svoj vrhunac imala su za vrijeme Austro-Ugarske monarhije dok 1918. godine Transilvanija napokon nije pripojena Rumuniji.
Kompanija "Rosia Montana Gold Corporation" na ovim je prostorima od 1997, a posjeduje dio od čak 80 posto, dok ostatak "velikodušno" prepušta Rumuniji.
"U prosjeku, ima 1,5 gram zlata u jednoj toni stijena", objašnjava Hosu.
"Naša se tehnologija temelji na cijanidu, ali ćemo poštovati evropske propise o zaštiti okoline", naglasila je Hosu.
Drugim riječima rečeno, RMGC-ov projekt znači rušenje četvrtine Rosia Montane. RMGC je izgradio potpuno novu četvrt u predgrađu susjednog grada Alba Iulia za sve one koji će se iseliti iz svojih domova koji stoje na rezervama zlata. Od 2002, čak oko 80 posto stanovnika prihvatilo je tu ponudu.
No, i dalje postoje male grupe koje obećavaju da će se boriti do kraja i da ni za sav novac ovoga svijeta neće napustiti svoj dom.
Finansijska kriza koja je dovela do eksplozije cijena zlata samo je dodatno povećala pritisak na stanovnike Rosia Montane: unca zlata početkom 2000-ih vrijedila je 200 eura, a sada vrijedi oko 1.800 eura. Rudnici zlata u malom transilvanijskom selu mogli bi u budućnosti da vrijede desetine milijardi eura.
Od toga samo četvrtina pripada Rumuniji.
Daju otkaze i idu da kopaju zlato
Kako piše BBC, na drugom kraju svijeta, u Australiji, četiri sata vožnje u unutrašnjost od Sidneja, Kim Elis i njen suprug Linc ostavili su svoj posao u gradu i u potpunosti se posvetili onome što je nekad bio tek hobi.
Prodali su sve što su imali, kupili kombi, bicikle i pse i uputili se u avanturu života, s lopatom u jednoj i detektorom metala u drugoj ruci. Pokrenuli su tako svoj biznis u Zapadnoj Australiji i Novom Južnom Velsu.
Nakon ove odluke o potpunoj promjeni načina života zaradili su stotine hiljada dolara. Jezgro njihove klijentele koja kupuje zlato koje iskopaju, koju nazivaju "sivi nomadi", čine penzioneri koji preprodajom nastoje da povećaju svoje prihode.
Ništa čudno, s obzirom na to da je cijena zlata porasla više od 25 posto od početka ove godine.
Bonus video:
