Šef Vojnog komiteta NATO, češki general Petr Pavel negira da se u Evropu vraća hladni rat, međutim upozorava da su Zapad i Rusija u novoj eri strateškog rivaliteta u novim, hibridnim formama, a da "NATO ne smije da se ponaša kao ovčica jer ga vukovi kao Rusija takvog neće poštovati".
"Mislim da se hladni rat u obliku u kakvom smo ga znali ne vraća. Rivalitet se neprestano razvija i poprima nove oblike. Danas se mnogo koriste izrazi kao hibridni, kibernetski ili informacijski rat. Upravo to je izraz novog suparništva. Odigrava se u drugim ravnima koje nisu tako dobro proučene kao u vrijeme hladnog rata konvencionalno oružje ili nuklearno oružje", kazao je general Pavel u razgovoru za novi broj češkog nedjeljnika Tiden.
Visoki zvaničnik NATO upozorio je da u novim ravnima rivaliteta nisu još postavljena pravila igre, kao u vrijeme hladnog rata kada je bilo jasno kakve mjere treba preduzeti da se smanji prijetnja istinskog sukoba.
"Za sada je to neregulisani rivalitet. Moramo ponovo da jačamo neke naše vještine koje smo potisnuli u pozadinu, kao što su odbrambene snage, vazduhoplovstvo, obavještajne službe. Naši eventualni protivnici ili konkurenti te kapacitete imaju i ne prezaju od toga da ih koriste. Ako se budemo ponašali kao ovčice, vukovi neće dugo poštovati naše miroljubivo ponašanje", kazao je general Pavel.
Češki general istakao je da se sa porastom terorizma i povratkom Rusije među bezbjednosne prijetnje vratila potreba da NATO više počne da insistira na staroj politici zastrašivanja a ne da kao do sada stavlja naglasak na partnerstvo.
"Nije bio cilj da se svi na smrt preplaše ili da NATO postane agresor. Primarni cilj bio je da se izbjegne potreba kolektivne odbrane vjerodostojnim zastrašivanjem svih eventualnih protivnika. NATO je posljednjih godina mnogo veći naglasak stavljao na partnerstvo. Ali upravo sa nastupom Rusije i drugih aktera koji imaju nezanemarljive vojne kapacitete ponovo je u prvi plan došla potreba vojnog zastrašivanja", kazao je Pavel.
Češki general dodao je da i sada NATO preduzima korake tek kao reakciju na neku agresivniju akciju.
"Često sam se susretao sa stavom da je razmještanje jedinica NATO u baltičkim republikama natjeralo Rusiju da preduzme vojne mjere. Ali pogledajmo natrag kako je zaista bilo, kakva je bila geneza. Prvo je Rusija anektirala Krim i intenzivno podržavala separatiste u Donbasu na istoku Ukrajine. Tek tada je NATO riješio da reaguje", kazao je Petr Pavel.
Šef Vojnog komiteta podsjetio je da su i tada koraci koje je preduzeo NATO u jačanju svog istočnog krila bili umjereni, odnosno svega četiri bataljona, dok se na strani Rusije formiraju čitave nove divizije i brigade, tako da, kako je kazao, korak NATO nije bio toliko ni vojno zastrašivanje Rusije nego manifestacija političke volje da se ne dopusti agresija ni na jednu članicu NATO.
Bonus video:
