Sve veći broj katoličkih eksperata dovodi u pitanje brzinu kojom Vatikan nastoji da Jovana Pavla II proglasi blaženim, samo šest godina nakon njegove smrti, naveo je “Gardijan”.
Jovan Pavle, papa koji se zalagao za ukidanje komunizma, molio uz jevreje i muslimane, i preživio pokušaj ubistva, biće proglašen blaženim sledeće nedjelje na Trgu svetog Petra u Rimu, što je prvi korak ka proglašenju sveca.
Očekuje se više od 300.000 vjernika, koji će odati počast poljskom pontifu čija je harizma dala novi imidž katolicizmu.
Dok vjernici pristižu, rastu sumnje u odluku da se proces proglašenja Jovana Pavla blaženim inicira odmah po njegovoj smrti, umjesto da se sačeka uobičajni petogodišnji period.
Neki eksperti dovode u pitanje je li Jovan Pavle uopšte pogodan za sveca, ukazujući na njegove slabe rezultate u rješavanju slučajeva seksualnog zlostavljanja djece od strane sveštenika – što je postalo glavno pitanje za vrijeme njegovog 26-ogodišnjeg papinstva.
„Protivim se beatifikaciji i prognoziram da će u istoriji podozrivo gledati na Jovana Pavla, koji je poricao optužbe dok je crkvu potresala najgora kriza od Reformacije“, kazao je otac Ričar MekBrajen, profesor teologije na Univerzitetu Notr Dam u Sjedinjenim Državama.
„Moje sumnje tiču se toga što će Jovana Pavla blaženim proglasiti njegov nasljednik, papa Benedikt“, kazao je istoričar katoličanstva Majkl Valš. „Izgledaće incestuozno i podsjeća na obožavanje predaka“.
Iako se suočio sa posljedicama optužbi da su na desetine sveštenika iz cijelog svijeta zlostavljale djecu, Benedikt je odabrao da preduzme korake ka beatifikaciji Jovana Pavla.
Od stotina čuda koja se pripisuju pontifu, zvaničnici Vatikana su odabrali izlječenje francuske opatice od Parkinsonove bolesti kao čudo neophodno za beatifikaciju. Eksperti vjeruju da će kanonizacija uslijediti nakon dvije do tri godine.
„Za nekoliko godina narod bi mogao da upita 'čemu žurba'“, kazao je otac Džejms Martin, jezuitski sveštenik i pisac. „Nama je potrebno manje beatifikovanih papa i sveštenika, a više živih“.
Predatorski sveštenici
Priče o seksualnom zlostavljanju djece se nastavljaju, a navodno se izvještaj Vatikana o predatorskim sveštenicima nalazi na Benediktovom stolu. Očekuje se i da će irska vlada sljedećeg mjeseca objaviti izvještaj o skandalu, koji bi trebalo da objasni je li biskup Džon Magi od Klojna, bivši lični sekretar Jovana Pavla, ignorisao optužbe.
Odlučna podrška Jovana Pavla II Marsijalu Masijelu Degoladu, meksičkom svešteniku i ovisniku o morfijumu koji je vodio moćne Hristove legionare, takođe izaziva zabrinutost.
Masijel je bio optuživan za zlostavljanje bogoslovaca, da je otac bar šestoro djece, a Vatikan je navodno smirivao velikim donacijama, uprkos tome što žalbe o njegovom ponašanju datiraju još od 70-ih godina.
Papine pristalice tvrde da je Jovan Pavle bio oprezan prema optužbama za seksualno zlostavljanje nakon što je shvatio da su komunisti koristili lažne optužbe kako bi diskreditovali sveštenike u njegovoj rodnoj Poljskoj.
Ali Valš je rekao da za Hrišćanski legion nema izgovora. „Jasno je da je Jovan Pavle branio Masijela“, kazao je. Benedikt je, nakon što je 2006. godine izabran za papu, naredio Masijelu da ostatak života provede u pokajanju.
Glasovi koji se protive beatifikaciji su u manjini, jer su posjetioci njegove jednostavne mermerne grobnice ubijeđeni da je Jovan Pavle vrijedan proglašavanja blaženim.
„Imao je hrabrosti, vidite da je oprostio čovjeku koji je na njega pucao i koji ga je na Trgu svetog Petra ranio 1981. godine“, kazao je Oliver de Pomeri, bankar iz Pariza.
„Na kraju života nas je, kroz svoju bolest, naučio da živimo i patimo s ljubavlju“, rekla je Meri Lui Murebvair iz Ruande. „On je od patnje napravio ljubav, i dao dostojanstvo ljudima koji pate“.
Nakon beatifikacije, ostaci Jovana Pavla biće prenijeti u veću kapelu gotovo na samom ulasku u Baziliku Svetog Petra.
Grobnica pape Inocenta XI, koji je živio u XVII vijeku, biće za tu priliku izmještena.
Bonus video:
