Prije 30 godina mađarski stražari na granici prvi put su dozvolili ljudima iz komunističke Istočne Njemačke da slobodno pređu u Austriju. Gvozdena zavjesa je odlazila u istoriju.
Ovo je bila prekretnica u godini istorijskih promjena u Evropi, koja je za nekoliko mjeseci dovela do pada Berlinskog zida u novembru 1989.
Međutim Mađarska, prva zemlja koja je srušila granicu izmešu istoka i zapada, takođe je prva zemlja koja je ojačala svoju južnu granicu pred prilivom migranata iz Azije i Afrike.
Mađarska je 2015. godine postavila visokotehnološku duplu bodljikavu žicu, sa senzorima za toplotu, kamerama za noćno posmatranje i konstantnim graničnim patrolama duž granice od 300 kilometara sa Srbijom i Hrvatskom, podsjeća Rojters.
To je, kako navodi britanska agencija, bila fizička manifestacija vizije „tvrđave Evrope“ mađarskog premijera Viktora Orbana.
Tema imigracije je narušila generalno bliske odnose između Mađarske i Njemačke, pošto se Orban suprotstavio stavovima Angele Merkel, koja je u početku otvorila svoja vrata migrantima.
Orban i Merkelova će danas u Sopronu zajedno obilježiti pad “gvozdene zavjese”.
U Evropi, mišljenja su podijeljena oko ovih novih barijera. Za neke od onih čiji su životi zauvijek promijenjeni zahvaljujući šansi da odu na zapad, to znač smiraj. Oni se sa radošću sjećaju takozvanog „panevropskog piknika“ kada su stotine Istočnih Njemaca ušle u Austriju dok su graničari stajali sa strane.
„To nam je bio drugi rođendan“, kazao je za Rojters Herman Ficenriter, koji je odveo suprugu u malu djecu preko granice tog dana i vratio se u granični grad Sopron kako bi obilježio godišnjicu i sreo se sa starim mađarskim prijateljima.
„Postavljanje ovih zidova i ograda je katastrofalno“, dodala je njegova supruga Margaret. „Kao Njemci mi smo pripadali Njemačkoj, ali smo iskusili isti život nedostojan življenja kao današnji imigranti. Voljela bih da ostavim Viktora Orbana sa druge strane granice da vidi kako je to“.
„Koliko god visoki bili ovi zidovi, oni nikada neće odvratiti ljude“, kazao je Herman Ficenriter. „Ono što vidite na slikama nas kako prelazimo ne može se opisati riječima. Nijesmo mogli da vjerujemo da se to događa, bila je to potpuna ekstaza, nezamislivo“.
Ficenriterovi, koji su za Rojters razgovarali u Sopronu, sada žive u Njemačkoj, blizu Minhena.
Mađari koji su im pomogli da sruše “gvozdenu zavjesu” preziru sva poređenja sa sadašnjim utvrđenjima na jugu Mađarske ili sa praksom da imigracija u toj zemlji bude ravna gotovo nuli, tvrdeći da su ti postupci neophodni kako bi očuvali Evropu koja je nastala zahvaljujući dešavanjima 1989.
„Voljela bih da ostavim Viktora Orbana sa druge strane granice da vidi kako je to“
Arpad Bela, koji je bio na čelu granične jedinice na prelazu Sopron u avgustu 1989, kazao je da je imao pune ruke posla oko „panevropskog piknika“ političkog skupa kojem su prisustvovale stotine Istočnih Njemaca.
„Mogao sam da im se suprotstavim i rizikujem da izbije nasilje, ili da ih pustim i suočim se sa posljedicama“, kazao je on u memorijalnom parku. Odlučio se za ovo drugo. „Svakom graničaru je bilo muka... Samo smo ih pustili“, kazao je on za britansku agenciju.
On je na kraju izbjegao posljedice dok je njegov šef čekao državnog šefa, koji je čekao ministra unutrašnjih poslova, koji je opet čekao premijera Mikloša Nemeta, a koji je čekao sovjetskog generalnog sekretara Mihaila Gorbačova. „Svi su čekali dok u septembru granice nijesu i zvanično otvorene i svi su mogli slobodno na zapad“.
„Učinili smo to zbog evropskog jedinstva. I ono što sada činimo je u cilju očuvanja tog jedinstva. Ukoliko se to pojedinim zemljama ne dopada ili škodi njihovim interesima, onda neka one brinu oko toga. Potpuno podržavam Viktora Orbana u ovoj politici“, kazao je.
Laslo Magas, koji je organizovao „panevropski piknik“ 1989, kazao je da je bilo šokantno i predivno vidjeti sve te ljude sa djecom na ramenima kako prilaze granici uplašeni, a zatim kako skaču od radsti kada prelaze u Austriju.
I Magas tvrdi da to nema nikakve veze sa današnjom situacijom. „Bilo je narezumno imati dvije Njemačke. Mi smo bili država koja želi da pomogne. To je bilo potpuno drugačije. Hajde da ne miješamo to sa ogradom koju su nas mase imigranata primorale da postavimo“.
Merkelova u Mađarskoj poslije četiri godine
Sjećanje na mirne demonstracije koje su načele “gvozdenu zavjesu” 19. avgusta, 1989. veoma je prisutno i kod Njemaca i kod Mađara - a očigledno je i dovoljno veliko da dovede Merekelovu u Mađarsku prvi put poslije više od četiri godine.
Njemačka kancelarka je izbjegavala tu zemlju otkako 2015. se zbog migrantske krize sukobila sa Orbanom i njegovom vrstom autoritarnog nacionalizma, podsjeća BIRN.
Uprkos razlikama, nikada nije bilo sporno hoće li Mereklova prihvatiti Orbanov poziv, kazao je za BIRN izvor blizak mađarskoj vladajućoj partiji Fides.
Pojedinim analitičarima nije promakla ironija događaja - proslava slobode u zemlji koja je postala simbol neliberalizma u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Međutim, analitičari kažu da je Sopron šansa za poboljšanje odnosa Mađarske i Njemačke. Za Orbana to svakako znači potenciranje uloge Mađarske u istorijskim procesima koji su doveli do ujedinjenja Evrope - čak i ukoliko to podrazumijeva malo prilagođavanja.
Bonus video:
