Strah se na njemačkom kaže „Angst“. To je jedna od rijetkih riječi koja je iz njemačkog preneta i u engleski. Riječ je o pojmu „German Angst“ (njemački strah). Jedno istraživanje pokazalo je čega se to Njemci najviše plaše?
Njemce posljednjih godina najviše muči strah od ekonomskog kolapsa, terorizma, ali i od Donalda Trampa. To je pokazalo istraživanje jednog od najvećih osiguravajućih društava u Njemačkoj, „R+V osiguranja“. Ono od 1992. sprovodi istraživanja o strahovima državljana Njemačke – uostalom, osiguravajuća društva i žive od opasnosti i strahova.
Brigite Remštet iz „R+V osiguranja“ za DW kaže da ih je ove godine iznenadio pad ukupnog indeksa na ljestvici. „Vjerovatno zbog toga što postoje hitni problemi koje bi trebalo riješiti, poput klimatskih promjena. Ali znamo takođe da u godinama kada je strah bio vrlo veliki, na kraju ipak dolazi do opuštanja. To se dogodilo i ove godine“, kaže Remštetova. „Osim toga, dobra ekonomska situacija posljednjih godina imala je pozitivan efekat. Strah od nezaposlenosti, na primjer, nizak je, kao i uvijek.“
Konstanto izvještavanje o izbjeglicama pojačava strahove
Ove godine vlada posebno veliki strah da će država biti preplavljena ogromnim brojem izbjeglica. Toga se boji 56 odsto Njemaca – i to je njihov strah broj jedan prema ljestvici zabrinutosti. Odmah iza toga je strah da će doći do napetosti kao rezultat daljeg priliva stranaca.
„Veoma malo ljudi zapravo ima lična, neugodna iskustva sa izbjeglicama koja bi mogla da budu povod za njihov strah“, ukazuje Ulrih Vagner, profesor socijalne psihologije sa Univerziteta u Marburgu. Uz to, broj novih izbjeglica od 2016. godine neprestano opada. „Debate među političarima i u medijima o toj temi takve strahove pokreću“, kaže Vagner DW.
Duboko ukorijenjen strah na istoku
To koliko se ljudi o nečemu brinu zavisi od toga koliko se intenzivno o nekoj temi raspravlja. „Prema najnovijim podacima, na primjer, strah od terorizma znatno je opao u odnosu na prošlu godinu“, kaže Vagner. On ističe da „mi jednostavno ne razgovaramo toliko o nekim prijetećim događajima i to ljude čini sigurnijim“.
Još jedan rezultat studije pokazuje da su žene malo više zabrinute od muškaraca. „To se nije promjenilo još od 1992“, kaže Brigite Remštet. Međutim, uočljiva je još jedna razlika: „Na istoku zemlje strahovi su i do deset odsto veći nego na zapadu.“ To bi moglo da objasni zašto desno-populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) na istoku zemlje dobija toliko glasova. Posljednji primjer su izbori u njemačkim pokrajinama Brandenburgu i Saksoniji.
Brigite Remštet tu razliku objašnjava time što se mnogi ljudi na istoku osećaju napušteno jer zarađuju manje novca od ljudi na zapadu. Za socijalnog psihologa Vagnera važnu ulogu takođe igra i nedostatak iskustva u odnosu sa strancima.
„Paradoks je da manje ljudi migrantskog porijekla i izbjeglica živi u istočnoj nego u zapadnoj Njemačkoj, a strahovi su tamo veći. Ljudi u istočnoj Njemačkoj jednostavno imaju manje mogućnosti za sticanje iskustva sa izbjeglicama“, kaže Vagner.
Strah ima svoju funkciju
Veliki strah Njemci imaju od srčanog udara i raka, kao i od toga da će biti povrijeđeni u saobraćajnoj nesreći. Ta sudbina svake godine zadesi oko 400.000 ljudi u Njemačkoj. Ipak, to ne spriječava milione ljudi da se svakoga dana voze automobilima brzinom većom od 100 kilometara na sat.
I iako su saobraćajne nesreće svakodnevni događaji, one mnogo manje utiču na strahove ljudi od neuobičajenih događaja.
„Rezultati istraživanja ’R+V osiguranja’ takođe pokazuju da u Njemačkoj postepeno opadaju oni prekomjerni strahovi“, kaže Vagner. Naravno, nije poželjno da čovjek živi bez straha. „Strahovi imaju svoju funkciju. Ako znamo da su određene stvari opasne, onda ih ima smisla izbjegavati“, kaže Vagner. Nepromišljeno je dakle odreći se svih strahova. Dakle, malo onog „njemačkog straha“ i nije na odmet.
Bonus video:
