Šefovi diplomatija Evropske unije (EU) će sjutra, u utorak, u Briselu razmijeniti mišljenja bez donošenja odluke i bez sumnje će neki dati prve ocjene o predlogu Francuske da se novom metodologijom pregovori o prijemu zemalja Zapadnog Balkana ubrzaju po sektorima i učine djelotvornijim.
To su agenciji Beta prenijeli diplomatski izvori EU koji su ocijenili da će cijela rasprava o francuskim predlozima ipak potrajati, sasvim moguće do proljeća, jer ne samo Pariz, već i mnoge druge članice EU misle da je možda i važnije sada se izboriti sa situacijom učvršćenja, objedinjenja EU, naročito zbog već neminovnog izlaska Velike Britanije iz članstva.
Izvori u Briselu su objasnili da sjutra ionako ne može da se očekuje bilo kakva ministarska odluka, jer francuski "non-pejper" - nezvanični dokument na dvije i po stranice, nisu prethodno proučili ni ambasadori u Komitetu stalnih predstavnika članica EU, što je ustaljeni postupak.
Na pitanje da li je već jasnije u kojoj mjeri bi francuski predlog mogao dobiti podršku većine članica EU, diplomate u Briselu kažu da se to još ne nazire, ali će svakako krajnje ozbiljno biti razmotren stav Francuske i još nekih članica Unije da je prerano za pregovore sa Skopljem i Tiranom, i da cio proces proširivanja mora biti temeljito preuređen.
Diplomate, neki mediji i analitičari u EU smatraju da će, kakva god na proljeće bude odluka o Skoplju i Tirani, postupak pregovora o članstvu i sama politika proširivanja EU pretrpjeti ne male promjene, odnosno da "proširivanje neće ostati isto".
Briselski portal "Politiko" je prenio mišljenje jednog evropskog diplomate da je plan francuskog predsjednika Emanuela Makrona da "u cjelini zaustavi proširivanje EU", na šta je "francuski diplomatski zvaničnik uzvratio da je to 'čista glupost' ".
Da su se stavovi članica EU već dijelom iskristalisali, govore reagovanja članica EU na istoku koje se oštro protive stavu Francuske, Danske i Holandije, što je potvrdila danska socijaldemokratska premijerka Mete Frederiksen.
Premijerka Frederiksen koja upravo boravi u posjeti Parizu, izjavila je tamošnjem listu "Figaro" da je njena vlada, zajedno s Hagom i Parizom, u oktobru bila protiv pokretanja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom "jer te dvije zemlje nisu još spremne".
Mete Frederiksen štaviše smatra "čudnim neke prioritete Evropske unije koja posvećuje vrijeme raspravama od male važnosti, kao što je politika prijema novih članica, u situaciji kad je sučeljena s velikim izazovima klimatskih poremećaja, imigracije i Bregzita - izlaska Velike Britanije iz članstva".
I, kako je navela, "oduševljena je što se Danska i Francuska slažu o potrebi sučeljavanja s krupnim evropskim izazovima poput imigracije, klime i socijalnog dampinga".
Holandija koja je zajedno s Francuskom i Danskom najviše uticala na odlaganje odluke o pregovorima sa Skopljem i Tiranom, saopštila je da bi - kad ispuni dodatne uslove - Sjeverna Makedonija na proljeće mogla dobiti datum pregovora, ali Albanija ne.
Sve su oči uprte u Njemačku koja je zvanično zamjerila Parizu, Hagu i Kopenhagenu zbog odbijanja da bar Skoplju odobre početak pregovora o prijemu, ali neki analitičari u EU misle da u suštini Berlin nema ništa protiv da se proširivanje temeljito preuredi, makar to usporilo taj postupak, jer jeste nužno da se i Unija iznutra preustroji i ojača, objedini.
Francuski list "Mond" danas Makronov predlog vidi kao "proces u sedam faza uz mehanizam kažnjavanja" ako se uslovi iz pregovaračkih poglavlja za kandidate ne sprovedu i to činjenično provjeri i ovjeri, kao kad se pušta u pogon neka mašina ili postrojenje.
"Prvi uslov je", ukazuje "Mond", "da zemlje kandidati poštuju, ukorene vladavinu zakona", a francuska "metodologija" polazi od toga da je dosad napredak u pregovorima o prijemu u EU bio prespor i s vrlo malo "opipljivih koristi i blagodeti" za građane zapadnobalkanskih zemalja.
Pariski dnevnik smatra bitnim da predlozi Pariza traže povećani angažman EU, naročito da se državama kandidatima pomogne u ekonomskom razvoju, bezbjednosti, problemima imigracije.
Drugi mediji i analitičari u EU stavljaju do znanja da francuski predlozi osjetno pooštravaju uslove za članstvo, naročito u oblasti vladavine zakona, ali traže i da buduće članice "dokažu da su opipljivo ispunile ciljeve ekonomske i socijalne usaglašenosti".
Francuski predlozi se povezuju i s ozbiljnim kritikama predsjednika Emanuela Makrona na djelovanje NATO i više nego sumnje u pouzdanost savezništva s SAD, uz zaključak da EU mora hitno raditi na stvaranju sopstvene odbrambene strukture i "evropskog suvereniteta" jer će "Evropa nestati ako ne bude bila sila" u svjetskim odnosima.
Dominik Moazi, direktor Francuskog instituta za međunarodne odnose, smatra da je Makron, iako su njegove izjave date tako da su šokirale i evropske partnere, "izvukao očiglednu pouku iz ponašanja SAD, a to je da Evropa može ubuduće računati samo na sebe samu".
"A da bi učinila više i bolje", zaključuje Moazi, "mora napraviti pauzu u procesu proširivanja".
Francuska i predsjednik Makron se već uveliko spremaju, smatraju i drugi analitičari, za razdoblje poslije povlačenja njemačke kancelarke Angele Merkel s vlasti, ali s jasnim opredjeljenjem da ojača savezništvo s Berlinom u funkciji pretvaranja Evrope u suverenu snagu u odnosu na svjetske sile SAD i Kinu, što iziskuje i promjenu postupka u politici prijema novih članica.
Bonus video:
