Policija je danas upotrijebila suzavac kako bi rastjerala demonstrante u centru Pariza, dok je javni saobraćaj bio praktično paralisan u jednom od najvećih štrajkova u Francuskoj posljednjih decenija čiji je cilj da predsjednik Emanuela Makrona odustane od planirane reforme penzionog sistema.
Štrajkom je otvoren sukob između Makrona, 41-godišnjeg bivšeg investicionog bankara koji je došao na vlast 2017. godine obećavši da će otvoriti strogo regulisanu francusku ekonomiju, i uticajnih sindikata koji tvrde da on pokušava da ukine odredbe koje štite radnike.
Ishod sukoba zavisi od toga ko će prvi odustati - sindikati koji rizikuju da izgube podršku javnosti ukoliko se štrajk previše oduži, ili vlada koja strahuje da bi birači mogli stati na stranu sindikata i okriviti zvaničnike za zastoj, navodi Rojters.
Zaposleni u željeznici žele da se štrajk nastavi i sjutra, dok su radnički sindikati pariskog operatora autobusima i metroima RATP naveli da će obustava rada trajati do ponedjeljka.
Sindikati su danas postigli cilj, budući da su im se pridružili zaposleni u saobraćajnim preduzećima, školama i bolnicama širom Francuske.
Zdravstveni radnici su se pridružili štrajku zbog loših uslova u bolnicama. Studenti su ukazali na nedavna samoubistva njihovih kolega i zatražili akciju vlade. Zaštitinici životne sredine su kazali da su klimatska i socijalna pravda isto, prenio je AP.
U Parizu, građani su koristili bicikle, oslanjali se na aplikacije o zajedničkim vožnjama ili prosto ostali kod kuće. U Parizu danas nijesu radile škole, zatvoreni su muzeji i Ajfelova kula.
Mnogi posjetioci - uključujući i američkog asekretara za energetiku otkazali su posjete Francuskoj.
Danas popodne desetine hiljada članova sindikata su marširale centrom Pariza u demonstraciji sile.
Problemi su izbili nedaleko od glavnog protesta kada su maskirani izgrednici odjeveni u crno demolirali autobusku stanicu na Trgu Republike, razbili izloge i petardama gađali policiju.
Policija je uzvratila suzavcem, kazali su očevici za Rojters. Iz tužilaštva je saopšteno da je privedeno 57 osoba.
Ministar unutrašnjih poslova Kristof Kastaner izjavio je za BFMTV da je u Parizu raspoređeno dodatnih 6.000 policajaca i žandarma. Policija je sprovodila bezbjednosne kontrole, a ambasade su upozorile turiste da ne odlaze u oblasti gdje se održavaju protesti.
Makron želi da pojednostavi rogobatni francuski penzioni sistem, koji se sastoji od preko 40 različitih planova, koji predviđaju različite starosne dobi za odlazak u penziju i benificije. Zaposleni u željeznici, mornari i plesači u Pariskoj operi mogu da odu u penziju deset godina prije prosječnih radnika.
Makron tvrdi da je taj sistem nepravedan i preskup, navodi britanska agencija. On želi univerzalni sisten zasnovan na poenima prema kojem bi za svaku euro doprinosa, svaki penzioner imao ista prava.
Makron je će politički već preživio jedan veliki izazov njegovoj vladavini koji su predstavljali protesti „žutih prsluka”, koji su se ranije ove godine sukobili sa policijom i nedjeljama blokirali puteve širom Francuske.
Pošto je izašao iz te krize, francuski predsjednik se šepuri na svjetskoj sceni, javno se suprotstavljajući predsjedniku SAD Donaldu Trampu zbog pristupa NATO alijansi i borbi protiv terorizma.
Međutim, reforma penzionog sistema je za njega veoma rizična jer se odnosi na socijalne zaštite koje mnogi u Francuskoj smatraju srcem njihovog nacionalnog identiteta. Sukob sa štrajkačima će odrediti ton druge polovine mandata francuskog lidera budući da predstoje teške reforme. Uključujući i one koje se tiču benificija nezaposlenima. Međutim štrajk je rizičan i za ljevičarske sidnikate čiji uticaj je značajno opao proteklih godina.
Prošli pokušaji reforme penzionog sistema su završili loše po vlasti. Konzervativna vlada bivšeg predsjednika Žaka Širaka 1995. je popustila pred zahtjevima sindikata nakon višendejljenih parališućih protesta.
Galerija
Bonus video:
