Francuski premijer Eduar Filip objavio je detalje kontroverzne reforme penzionog sistema, koja je prethodnih dana izazvala masovne proteste širom Francuske.
Filip je rekao da će minimum godina neophodnih za penziju ostati 62, ali da će radnici za punu penziju morati da rade do 64 godine života, prenosi Tanjug.
On je rekao i da će sprovođenje izmjena penzionog sistema biti odloženo, odnosno da će novi sistem važiti samo za građane rođene poslije 1975. godine, prenosi AP.
Mere će početi da se sprovode za nove radnike koji ulaze na tržište rada u 2022. godini, što je i posljednja godina mandata predsjednika Emanuela Makrona.
Vlada je saopštila da će minimalna penzija od 1.000 mjesečno važiti za one koji su radili cijeli svoj život.
Saopštenje vlade uslijedilo je nakon sedam dana štrajka širom Francuske, a kako se navodi, nada se da će taj plan smiriti tenzije.
Filip je rekao i da će vojnici, vatrogasci, zatvorski čuvari i policajci moći da se penzionišu ranije, prenosi Rojters.
"Želim da potvrdim da će naše bezbjednosne snage i oni koji obavljaju opasne poslove zadržati beneficije prilikom penzionisanja", rekao je Filip i dodao da će skupštinska debata u parlamentu početi u februaru.
Kako je rekao, on želi da reformu sprovede do kraja jer smatra da je pravedna.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je odlučan da pojednostavi sistem koji obuhvata više od 40 posebnih penzijskih planova, ističući da bi jedinstveni sistem koji se zasniva na bodovima bio pravedniji, dajući svakom penzioneru ista prava za svaki euro doprinosa.
Najveće protivljenje predlogu novog penzionog sistema dolazi od zaposlenih koji imaju posebne beneficije, uključujući radnike u željeznici, lučke radnike i pjevače iz Pariske opere koji imaju pravo na punu penziju prije prosječne starosne dobi od 62 godine.
Bonus video:
