Predsjednica Švajcarske Simoneta Somaruga po prvi put je govorila o patnjama logoraša u koncentracionim logorima u Drugom svetskom ratu, prenosi B92.
Ocijenila je da je njena država bila "hladnog srca" prema njima.
Povodom predstojeće 75. godišnjice oslobađanja koncentracionog logora Aušvic-Birkenau, po prvi put održan je prijem za prežijvele Švajcarce iz koncentracionih logora.
Somaruga je preživjele pozvala zajedno sa grupom studenata istorije Univerziteta u Bernu.
U javnosti je malo poznato da u Švajcarskoj živi između 400 i 600 onih koji su preživjeli holokaust.
Oni su poslije Drugog svetskog rata došli u Švajcarsku, većina iz Mađarske, Poljske i bivše Čehoslovačke.
Pored njih, najmanje 391 državljanin Švajcarske bio je u nemačkim koncentracionim logorima, od kojih gotovo više niko nije u životu, a radilo se o pripadnicima pokreta otpora, Jevrejima, socijalistima, “asocijalnima”, Jehovinim svedocima, Romima.
Švajcarska je dugo imala problem u ophođenju sa "svojim" logorašima.
U nedavno izdatoj knjizi “Švajcarci u koncentracionim logorima”, ukazano je kako je Švajcarska za vrijeme Drugog svetskog rata svoje državljane u koncentracionim logorima ostavila na cjedilu, prenosi Tanjug.
Na prijemu je predsjednica Somaruga po prvi put govorila o tome da su i Švajcarci bili žrtve neljudske politike i da se država prema njima posle rata ponašala "hladnog srca".
"Pretrpjeli ste veliku patnju, a najmanje što možemo da učinimo jeste da vama i vašim porodicama pokažemo da ste dobro zbrinuti kod nas", poručila je okupljenima.
Preživjeli logoraši zadovoljni su što je zvanična Švajcarska po prvi put zauzela stav prema njima.
Ukazali su da je dugo oklijevanje Švajcarske povezano s tim da nakon Drugog svjetskog rata mnogi visoki funkcioneri nisu imali interes da sagledaju prošlost.
Bonus video:
