Četiri "štedljive" članice Evropske unije predstavile su svoj predlog paketa podrške za pomoć Evropskoj uniji u prevladavanju krize koja je prouzrokovana pandemijom koronavirusa, ističući da odbacuju bilo kakav mehanizam udruživanja evropskog duga.
Holandija, Austrija, Danska i Švedska, poznate kao "štedljiva" četvorka, traže hitnu pomoć za koronavirusom teško pogođene zemlje u obliku jednokratnih pozajmica pod povoljnim uslovima koji će se odobriti u iduće dvije godine, po predlogu koji je objavio kabinet austrijskog kancelara Sebastijana Kurca.
U skladu sa predlogom, pozajmljeni novac mora se "usmjeriti na aktivnosti koje najviše doprinose oporavku, poput istraživanja i inovacija, jačanja zdravstvenog sektora i zelene tranzicije".
Predsjednik Francke Emanuel Makron i njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak su iznijeli plan "težak" 500 milijardi eura, čija je svrha oživljavanje privrede uništene posljedicama pandemije covida-19, kroz do sada neviđen mehanizam udruživanja evropskoga duga.
Činjenica da se Njemačka uključila u ideju o zajedničkom dugu smatra se presudnim zaokretom u evropskoj saradnji, prenosi agencija Hina.
Ali "štedljiva" četvorka i dalje odbija bilo kakvo međusobno udruživanje državnog duga, smatrajući da bi takav potez najnedisciplinovanijim i najslabijim evropskim ekonomijama omogućio da profitiraju zahvaljujući "jeftinijem" finansiranju koje bi "palo" na ekonomski snažnije zemlje sjeverne Evrope.
U zamjenu za takvu pomoć, spomenute zemlje bi trebale da se obavežu na to da će sprovesti dalekosežne reforme, kao i da će ispoštovati doneseni proračunski okvir.
Predstavnici Holandije, Austrije, Danske i Švedske smatraju i da će biti potrebno donijeti mjeru "zaštite troškova od prevara", na način da se u proces uključe evropski tužioci i svi koji su odgovorni za borbu protiv korupcije.
Predlogom se odbija potencijalno "značajno povećanje" proračuna EU, kako je predviđeno planom Makron-Merkel.
Umjesto toga, proračun EU bi trebalo "modernizirati", a uštede bi se mogle ostvariti kroz "redefiniranje prioriteta u sektorima koji najmanje doprinose oporavku".
Za uzvrat troškovi koji su povezani sa posljedicama covida-19 mogli bi biti povlašćeni ili privremeno povećani. S obzirom na sumorne ekonomske prognoze za ovu godinu, "dodatna sredstva za EU, uprkos načinu finansiranja, još će snažnije opteretiti državne proračune", piše u objavi četiriju zemalja.
Iduće sedmice Evropska komisija treba da predstavi plan podsticaja ekonomskog oporavka nakon krize.
Predlog "štedljivih" članica odmah je u subotu kritikovao italijanski ministar za evropske poslove.
Teška recesija sa kojom se suočava EU "traži ambiciozne i inovativne predloge" jer je "u opasnosti unutrašnje tržište i sve koristi koje ono nosi Evropljanima", napisao je na Twitteru ministar Enco Amendola.
"Dokument "štedljivih zemalja" je neodgovarajući. 27. maja je potrebno više hrabrosti (od Evropske komisije)", napisao je Amendola.
Italijanski ministar je svojoj objavi priložio grafikon koji pokazuje da bogatije članice, među kojima je i "štedljiva" četvorka, imaju više koristi od zajedničkog tržišta dok su među onima kojima zajedničko tržište nosi korist manju od prosjeka EU uglavnom članice sa juga i istoka Evrope kojima je pomoć EU najpotrebnija.
Bonus video:
