Svjedoci smo opasnih pokušaja da se prekroje činjenice o Drugom svjetskom ratu i njegovom ishodu i "danas evropski političari, posebno poljsko vođstvo, žele da sakriju pod tepih Minhensku izdaju", ocijenio je u osvrtu u američkom listu "Nejšn" ruski predsjednik Vladimir Putin.
A kapitulacija zapadnih evropskih vođa pred zahtjevima nacističke Njemačke u Minhenu 1938. je "Sovjetskom savezu pokazala da zapadne zemlje žele sporazum o bezbjednosti bez uvažavanja sovjetskih interesa", naveo je Putin.
U autorskom napisu "Istinske pouke 75. godišnjice Drugog svjetskog rata", ruski predsjednik izrazio je veliko zadovoljstvo što su vođe Kine, SAD, Francuske i Velike Britanije, nuklearnih sila i stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, prihvatili predlog Moskve da razmotre i nađu rješenja za svjetske probleme, od strategijskog naoružanja, pa do zajedničkog izvlačenja svijeta iz duboke ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa.
Predsjednik Rusije je dao, kako kaže američki list, "cjelovitu ocjenu nasljeđa Drugog svjetskog rata" i podvukao da je prekrajanje istorije i toka i ishoda rata "opasno jer zlonamjerno izvitoperuje razumijevanje načela miroljubivog razvoja, postavljena na konferencijama na Jalti i u San Francisku 1945. godine".
"Najveće istorijsko dostignuće Jalte i drugih odluka u to vrijeme jeste dogovor o stvaranju mehanizma koji će vodećim silama omogućiti da diplomatijom rješavaju razmimoilaženja", istakao je Putin.
Ruski predsjednik je ukazao na to da su vođi pobjedničkih sila SSSR, SAD i Velike Britanije tada uspjeli da "istinske interese stave ispred različitih ideologija, državnih stremljenja, interesa, kultura" i sklopili sporazum od kojeg je cijelo čovječanstvo bilo na dobitku.
Konferencije pobjedničkih sila u Teheranu, na Jalti, u San Francisku i Potsdamu, dodao je Putin, "su postavile temelje svijetu koji za proteklih 75 godina nije doživio globalni rat, uprkos najoštrijim suprotnostima".
Ruski predsjednik ističe da je za to takođe zaslužan tada utanačeni sistem Ujedinjenih nacija i naglašava da je bitno da se očuva pravo veta članica Savjeta bezbjednosti jer je to "jedina razumna alternativa direktnom sukobu najvećih zemalja".
Putin upozorava da "danas svijet prolazi kroz burna vremena, sve se mijenja, od svjetske ravnoteže snaga i uticaja do socijalnih, ekonomskih i tehnoloških temelja društava, nacija pa i kontinenata".
On napominje da promjene takvih razmjera u prošlosti skoro nikad nisu mogle da se raspletu bez većih vojnih sukoba.
Ali smatra da je "dalekovido nasljeđe savezničkih sila pobjednica u drugom svjetskom ratu omogućilo da se stvori sistem koji zaustavlja ekstremne vidove objektivnog sučeljavanja, istorijski prirođenih razvoju svijeta”.
Ruski predsjednik je stavio do znanja da je zato od značaja što su Kina, SAD, Francuska i Velika Britanija podržale inicijativu Moskve da se održi susret na vrhu pet svjetskih nuklearnih sila i stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN "s ciljem da se razmotre koraci za utvrđivanje zajedničkih načela u svjetskim pitanjima".
"I da otvoreno razgovaraju", predočio je Putin, "o očuvanju mira, jačanju svjetske i regionalne bezbjednosti, kontroli strategijskog naoružanja, kao i suzbijanju terorizma, ekstremizma i svih krupnih izazova i prijetnji".
Posebna tema bi morala biti stanje u svjetskoj ekonomiji i prevazilaženje krize izazvane pandemijom koronavirusa, zaključio je predsjednik Rusije i naglasio da svi kao istinski partneri presudno mogu uticati na to da cio svijet prebrodi tu krizu.
Bonus video:
