Demonstracije protiv kompromisa oko imena Makedonije u nedjelju u Atini jesu nastavak protesta na tu temu. Zbog imena sjevernog susjeda su već padale vlade, a i sada je protest ventil za nagomilano nezadovoljstvo.
Bile su to najveće demonstracije u poratnoj istoriji Grčke. Preko milion ljudi je u februaru 1992. izašlo na ulice Soluna da protestuje protiv kompromisa u sporu oko imena sa tada mladom samostalnom Makedonijom. To je izazvalo krizu vlade u Atini. Konzervativni premijer Konstantin Micotakis otpustio je tvrdolinijaša Antonisa Samarasa sa mjesta šefa diplomatije, ali je i sam morao da podnese ostavku.
Sljedeći premijer Andreas Papandreu je bio još tvrđi i čak je Makedoniji uveo trgovinski embargo. Decenijama je kao zvanična politika ostajao zahtjev Grčke da „Republika Makedonija" ne može da se zove tako jer naziv tobože signalizira pretenziju na grčku geografsku oblast.
Danas, u vreme vlade Aleksisa Ciprasa, kao da je prihvaćeno da Makedonija ima pravo na naziv u kojem se ta reč pominje. Nakon iscrpnih pregovora pod pokroviteljstvom UN saznalo se da Vlada u Atini prihvata moguće kompromisno ime „Gornja Makedonija".
„Patriotsko okupljanje"
Mogućnost kompromisa ponovo izvodi nezadovoljnike na ulice. Demonstracije u nedjelju (4. februar) dolaze nakon masovnog protesta u Solunu krajem januara. Kao organizator se ukazuje Inicijativa „makedonskih udruženja", koja baštine tradiciju grčke Makedonije.
„To je patriotsko okupljanje. Ime Makedonija ne dolazi u obzir", rekla je predstavnica udruženja Georgija Bitaku.
„Neki u ovoj zemlji se osjećaju povezani sa istorijom na čudnovato zaostao način", kaže za DW politikolog Levteris Kusulis. „Ostaju zarobljeni u prošlosti i ne razumeju da se svijet dalje razvija."
Na rubu demonstracija u januaru pojavili su se i predstavnici nacističke partija Zlatna zora. Na pitanje reportera je organizatorka Bitaku rekla da su na demonstracijama dobrodošli svi koji žele da „brane" svoju domovinu.
Tema je ponovo u prvi plan izbacila razne samoproklamovane patriote poput Kirjakisa Velopulosa, bivšeg poslanika desničarske stranke LAOS i odskora šefa pokreta „Grčko rješenje". Njegovo objašnjenje za učešće na protestima povodom Makedonije: „Amerikanci žele protektorat severno od Grčke samo kako bi minirali ruske interese", rekao je on za TV Skaj.
Ako ne bude prihvatljivog kompromisa, dodao je, Grčka treba da se založi za promjenu granica tako da se graniči sa Srbijom. Na pitanje novinara da li se on zalaže za rat, Velopulos je odgovorio: „Naravno da ne, postoji i privredni rat."
Ministar odbrane u problemu
Ministar odbrane Panos Kamenos, iz redova desničarskog ANEL-a, manjeg partnera u vladi ljevičarske Sirize, inače je oštar protivnik kompromisa oko imena. No u posljednje vrijeme Kamenos ćuti. Rekao je da u nedjelju nije u zemlji pa ne može na demonstracije, ali da je ohrabrio svoju porodicu da ide.
Kamenos je prinuđen na špagu – ako se potpuno usprotivi kompromisu oko Makedonije, rizikuje pad Vlade. Ako pristane na kompromis, razočaraće svoje standardno biračko telo.
Ikona grčke ljevice, kompozitor Mikis Teodorakis (92), trebalo bi da bude jedan od govornika na protestu u nedjelju. On je u posljednje vrijeme na meti kritika zbog izjava koje su ocjenjene kao antisemitske, a komentatori u Grčkoj se čude i njegovom učešću na „patriotskom" skupu.
„Svježe je sećanje na Jugoslaviju, naša zemlja će biti sljedeća žrtva", rekao je Teodorakis o pitanju Makedonije.
Politikolog Kusulis kaže da srž protesta čine nacionalistički porivi, ali da proteste „na najrazličitije načine podržavaju ga mnogi ljudi i različito ga interpretiraju – recimo kao sredstvo za proteste protiv ukupne politike Vlade".
Bonus video:
