U godini u kojoj su zemlje koje čine skoro polovinu svjetske populacije pozvale građane na birališta, demokratije su pretrpjele nasilje i ozbiljne prijetnje, ali su takođe pokazale otpornost.
Bivši predsjednik SAD Donald Tramp preživio je dva atentata i, uprkos strahovima od osporavanja rezultata i nemira, on se vraća u Bijelu kuću uz jasnu pobjedu, a narednog mjeseca se očekuje mirna tranzicija vlasti.
Meksiko je zabilježio najkrvavije izbore u svojoj modernoj istoriji, pri čemu je 37 kandidata ubijeno uoči glasanja, ali je izabrao svoju prvu predsjednicu, Klaudiju Šejnbaum.
Na četiri kontinenta, aktuelni lideri su smijenjeni na izborima koji su često izazivali nasilje, ali su na kraju ostvarili centralnu funkciju demokratije: mirnu smjenu vlasti u skladu sa voljom birača, piše Rojters.
Dugogodišnje vladajuće stranke u Južnoj Africi i Indiji zadržale su vlast, ali su izgubile apsolutne većine.
Politička kriza u Južnoj Koreji ovog mjeseca pokazuje zašto je zdravlje demokratije važno.
Tokom nekoliko zbunjujućih sati, predsjednik četvrte najveće azijske ekonomije i ključnog vojnog saveznika SAD proglasio je vanredno stanje u večernjem televizijskom obraćanju, ali se brzo povukao nakon što su mu se suprotstavili poslanici i velike mase građana.
Parlament je kasnije opozvao predsjednika Jun Suk Jeola, ali je on odbio pozive da podnese ostavku, čekajući odluku ustavnog suda o svojoj budućnosti. Ovi događaji su uzdrmali tržišta i saveznike Južne Koreje koji su zabrinuti za njenu sposobnost da obuzda nuklearno naoružanu Sjevernu Koreju.
U Evropi, krajnja desnica je ostvarila uspjehe u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Evropskom parlamentu, kao i u Rumuniji, gdje će predsjednički izbori biti ponovljeni nakon optužbi za miješanje Rusije.
Rojters navodi da je to podstaklo energičnu, naučnu raspravu o tome da li Evropa ponovo proživljava blažu verziju tridesetih godina prošlog vijeka, kada je fašizam bio u usponu.
Stranke naklonjene Rusiji takođe su ostvarile bolje rezultate nego što su ankete predviđale u Gruziji i Moldaviji.
Pomak Evrope udesno je odraz ekonomskih zabrinutosti, ali su iste brige izazvale i neke političke promjene u suprotnom smjeru, poput one u Velikoj Britaniji, gdje je ljevičarska Laburistička partija okončala 14 godina vladavine konzervativaca.
Sveukupno, ove godine nije bilo pokušaja da se spriječi mirna predaja vlasti, izjavila je Jana Gorohovska, direktorka istraživanja u američkoj organizaciji Fridom haus koja svake godine objavljuje izvještaj o globalnoj demokratiji.
Međutim, Gorohovska je rekla da su autokratije postale represivnije u 2024, navodeći namještene izbore u Rusiji, Iranu i Venecueli. Fridom haus tvrdi da građani nisu imali pravi izbor na četvrtini od 62 izbora održana od 1. januara do 5. novembra.
“Nije toliko da demokratija gubi tlo pod nogama, koliko da autokratije postaju sve gore”, rekla je.
Mnogo manje izbora je zakazano za 2025. godinu, iako će Njemačka ponovo testirati privlačnost krajnje desnice u zemlji toliko traumatizovanoj nacističkom erom da je uspostavila mehanizme provjere i ravnoteže kako bi spriječila desničarske ekstremiste da ikada ponovo preuzmu vlast.
Njemci će birati novi parlament 23. februara.
Još jedan fokus u 2025. godini biće na tome kako će demokratske institucije, poput slobodnih medija i nezavisnog pravosuđa, funkcionisati pod liderima koji su ove godine došli na vlast ili su ponovo izabrani.
U tom kontekstu, Fridom haus kaže da će obratiti pažnju na to šta će Tramp raditi tokom svog drugog mandata.
Nije toliko da demokratija gubi tlo pod nogama, koliko da autokratije postaju sve gore
Tramp je rekao da su tradicionalni mediji korumpirani i da će voditi istragu ili krivično goniti političke rivale, bivše obavještajne zvaničnike i tužioce koji su vodili istragu protiv njega.
Predstojeća godina će takođe vjerovatno biti značajna za Bangladeš i Siriju, gdje su revolucije zapanjujućom brzinom svrgnule autokratske lidere.
Šef privremene vlade Bangladeša, dobitnik Nobelove nagrade Muhamad Junus, počeo je sa reformama izbornog sistema nakon masovnih protesta koji su natjerali premijerku Šeik Hasinu da podnese ostavku i pobjegne u Indiju. On kaže da bi izbori mogli biti održani do kraja 2025, pod uslovom da se prvo sprovedu najvažnije reforme.
U Siriji, nakon 13 godina građanskog rata, naoružani pobunjenici su u munjevitom napredovanju zauzeli glavni grad Damask, natjeravši predsjednika Bašara al-Asada da pobjegne u Rusiju. Velikim dijelom zemlje sada upravljaju pobunjenici predvođeni islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šam, koju neke zapadne zemlje označavaju kao terorističku grupu.
Novi vladari govore o toleranciji i vladavini prava, ali zasada nisu dali javne izjave o izborima.
Bonus video:
