Na ulicama Minska je večeras održan Nacionalni marš slobode, u organizaciji opozicije, koja ga smatra najvećim u istoriji Bjelorusije.
Sedmi dan od predsjedničkih izbora protivnici aktuelne vlasti imaju isti zahtjev – da Lukašenko ode poslije 26 godina na vlasti, piše N1.
"Hoćemo promjene, hoćemo da u ovoj zemlji ljudski život vrijedi. Sadašnji režim samo pogoršava situaciju", rekao je jedan pristalica opozicije.
Hiljade građana Bjelorusije skandiralo je "Siđi sa vlasti", prenosi Radio Slobodna Evropa.
Na protestu koji je održan u danu kada je Rusija najavila da je, ukoliko bude potrebno, spremna da pruži vojnu pomoć Lukašenku, nije bilo vidljivog prisustva policije, prenosi Rojters.
Masovni skupovi održani su osmi dan zaredom i u drugim većim gradovima Bjelorusije, piše AFP pozivajući se na izvještaje lokalnih medija.
Kolone demonstranata nosile su cvijeće i balone dok su se u šetnji nazvanoj "Nacionalni marš mira" kretali ka centralnom Trgu nezavisnosti u Minsku.
Neki od njih nosili su transparente na kojima je pisalo "Mi smo protiv nasilja" i "Lukašenko mora da odgovara za mučenje i mrtve", prenosi AFP.
U policijskoj akciji razbijanja demonstracija koje su u Bjelorusiji počele nakon spornih predsjedničkih izbora 9. avgusta, poginule su najmanje dvije, a ranjeno više stotina osoba, dok je privedeno oko 7.000 demonstranata.
Lukašenko: Ni mrtav neću predati zemlju
Prije početka protesta, Lukašenko se obratio pristalicama na skupu koji je u nedjelju održan na istom mestu, na Trgu nezavisnosti u Minsku.
On je rekao da "ni mrtav neće predati zemlju" svojim oponentima, prenosi Interfax.
"Uprkos svim poteškoćama i manama, izgradili smo prelepu zemlju. Ako neko želi da preda zemlju, to neću dozvoliti čak ni mrtav", rekao je Lukašenko navodeći da neće dozvoliti ni ponavljanje izbora.
On je rekao da su NATO tenkovi i avioni raspoređeni na 15 minuta od bjeloruske granice, a da su susjedne zemlje naredile Bjelorusiji da održi nove izbore što je on, kako je naveo, odbio da učini.
NATO je odbacio Lukašenkove navode o bilo kakvom naoružavanju trupa u istočnoj Evropi.
Vojna podrška Rusije
Lukašenko je pristalicama poručio i da mu je predsjednik Rusije, Vladimir Putin, u telefonskom razgovoru u nedjelju rekao da je ta zemlja spremna da pruži pomoć Bjelorusiji u okviru vojnog pakta.
Putin je Lukašenku rekao da je Rusija, ukoliko to bude potrebno, "spremna da pomogne Bjelorusiji u skladu sa Organizacijom Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti", saopštio je prethodno Kremlj.
Putin preneo Lukašenku da je spreman da obezbijedi vojnu pomoć Bjelorusiji
Dvojica lidera razgovarali su u nedjelju po drugi put za nekoliko dana, a Kremlj je u istom saopštenju ponovio da se na Bjelorusiju vrši spoljni pritisak, ne navodeći od strane koga.
U Bjelorusiji se nakon spornih izbora na kojima je, prema izbornoj komisiji, Lukašenko osvojio šesti mandat, održavaju demonstracije sa kojih se traži njegov odlazak poslije 26 godina na vlasti.
Demonstranti optužuju Lukašenka da je lažirao predsjedničke izbore. Istovremeno, radnici širom Bjelorusije izašli su iz fabričkih krugova tražeći obustavljanje nasilja nad demonstrantima i ponavljanje izbora.
U nastojanju da ublaže nezadovoljstvo naroda nakon policijske akcije suzbijanja demonstracija u kojima su poginule najmanje dvije, a ranjeno više stotina osoba, vlasti su oslobodile najmanje dvije hiljade uhapšenih.
Mnogi od oslobođenih zatvorenika iznijeli su "zastrašujuća svjedočenja" o mučenju i prijetnji silovanjem, što, prema ocjeni Amnesti Internešenel (Amnesty International) sugeriše da se radi o "masovnoj torturi".
Lukašenkova glavna opoziciona rivalka Svetlana Tihanovskaja, koja se poslije izbora sklonila u susjednu Litvaniju, pozvala je vlasti da okončaju nasilje i započnu dijalog sa građanima.
Članice EU različito o sankcijama Bjelorusiji, Tihanovskaja pozvala na nove mirne demonstracije.
Ministri Evropske unije su na sastanku 14. avgusta najavili uvođenje sankcija Bjelorusiji.
Bonus video:
