Dok su u većini evropskih zemalja od početka pandemije na snazi bile vrlo restriktivne mjere, Švedska je primjenjivala kontroverzni, znatno blaži pristup.
Tamošnje stanovništvo bilo je suočeno sa malim brojem ograničenja u svakodnevnom životu.
Stopa smrtnosti u odnosu na broj stanovnika u Švedskoj je usljed toga tokom proleća bila znatno viša nego u drugim nordijskim zemljama, naročito zbog prodora koronavirusa u domove za stare, a za istragu o tome zadužena je specijalna vladina komisija, prenosi B92.
Međutim, porast broja zaraženih u Švedskoj danas je jedan od najnižih u Evropi, u situaciji kada se veliki dio Starog kontinenta ponovo suočava sa izrazitijim širenjem zaraze.
Konkretno, broj novih slučajeva kovida 19 na 100.000 stanovnika u Švedskoj je u protekle dvije sedmice iznosio 30,3, dok je u Španiji on bio 292,2, a slijede Francuska (172,1), Danska (69,2) i Velika Britanija (61,8).
Ipak, kako navodi AP, i dalje nije jasno da li švedski model borbe protiv pandemije funkcioniše, a glavni švedski epidemiolog Anders Tegnel ponavlja da je još rano za zaključke, budući da se evropske zemlje nalaze u različitim fazama pandemije.
I pored toga, predstavnica regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Ketrin Smolvud smatra da Švedskoj valja priznati da je za sada izbjegla novi porast broja slučajeva kakav je zabilježen u nekim zemljama zapadne Evrope.
"Mislim da to pruža određene pouke", kaže Smolvudova.
Tegnel ne isključuje mogućnost da Švedsku pogodi drugi talas kovida 19, naročito zbog povratka djece srednjoškolskog uzrasta u školske klupe, i ističe da nadležni treba da budu oprezni i reaguju na prvi znak širenja zaraze kako bi preduzeli mjere za sprečavanje njene eskalacije.
Kako navodi AP, švedski stručnjaci smatraju da će se, umjesto sveobuhvatnog novog udara pandemije, u toj zemlji pojavljivati lokalna žarišta protiv kojih se valja boriti ciljanim mjerama.
Bonus video:
