Hrvatska je zemlja Evropske unije u kojoj stanovnici najmanje vjeruju svojoj vladi, što pokazuje da je Hrvatska neuspješno društvo, smatraju analitičari s kojima je agencija Hina razgovarala u Briselu.
Hrvatskoj vladi ne vjeruje 76 odsto građana, a vjeruje samo 20 odsto, pokazuje anketa belgijske konsultantske kuće "Kantar" izrađena za Evropski odbor regiona - savjetodavno tijelo EU.
"Anketa jasno pokazuje da su Hrvati razočarani onime što im se u njihovoj zemlji predstavlja kao demokrtija", rekao je Nikolas Bekuve, direktor "Kantara".
Mada smatra da bi trebalo proučiti zašto je Hrvatska u samom vrhu EU-a po nepovjerenju u vladu, rekao je da su među razlozima percepcija korupcije, "udaljavanje Vlade od naroda" i percepcija da je vođenje države netransparentno.
Poslije Hrvatske, visoko nepovjerenje u svoje vlade je na Kipru (72 odsto građana), u Bugarskoj (71 odsto), Rumuniji (59 odsto), Sloveniji (58 odsto) i Slovačkoj (57 odsto).
Dok je to nepovjerenje izraženo u zemljama Jugoistočne Europe, na suprotnom kraju spektra su sjeverne zemlje gdje stanovnici vjeruju svojim institucijama, smatrajući ih transparentnim, rekao je Bekuve čija je kompanija anketu sprovela početkom septembra.
Tako u Finskoj samo 25 odsto stanovnika ne vjeruje svojoj vladi, a slijede Njemačka (28 odsto), Luksemburg (30 odsto) i Danska (31 odsto).
"Zemlje s povjerenjem u institucije smatraju se uspješnim društvima, a one gdje nema povjerenja neuspješnim", rekao je politolog Anđelko Milardović, autor više knjiga o Evropi i političkim sistemima.
"U Hrvatskoj stanovnici osjećaju da su im institucije zatvorene, udaljene od njih. Institucije kao da su privatizovali određeni krugovi ljudi", objasnio je on.
Nepovjerenje mladih u Vladu posebno je izraženo, a mnogi posljednjih godina napuštaju Hrvatsku, piše Hina.
Novinarka Tea Mihanović, prošlogodišnja dobitnica evropske nagrade "Megalizzi-Niedzielski", rekla je da se nepovjerenje osjeća i među mladim novinarima.
"Koleginica iz Bugarske, jako dobra prijateljica, uvijek ima najnegativniju sliku o politici. Njeni izvještaji su uvijek o nečem negativnom, o korupciji. Tako je, nažalost, i u Hrvatskoj", rekla je 22-godišnja Mihanović koja je prošle nedjelje bila u Briselu na sastanku novinara iz EU.
"S druge strane, kolegica iz Francuske uvijek ima optimistične vesti, govori o novinarstvu kao odličnom poslu. Njene teme pršte optimizmom", dodala je ona.
Pesimizam hrvatskih i bugarskih novinara nije posljedica njihove naravi, nego stanja u njihovim zemljama - smatra Mihanović koja je koordinatorka studenata-novinara u projektima EU za mlade.
"Djevojka iz Bugarske je otvorena, vedra i optimistična osoba, a djevojka iz Francuske jako zatvorena. No slike iz njihovih izvještaja su upravo suprotne njihovoj naravi. To pokazuje šta muči njihova društva, s kakvim problemima se suočavaju", objasnila je ona.
"Stvorila se klima antagonizma prema političarima, prema bilo kakvoj vlasti. Niz afera koje stvaraju političari - od lokalne do nacionalne vlasti, utiče na mišljenje naših ljudi", rekao je za Hinu Bruno Hranić, načelnik Opštine Vidovec, kod Varaždina, iz vladajuće HDZ.
Stanovnici u Hrvatskoj ne vjeruju ni svojim regionalnim i lokalnim vlastima, budući da ih se 74 odsto negativno izrazilo o njima u anketi u kojoj je učestvovalo 1.040 ispitanika.
U Hrvatskoj 58 odsto anketiranih osoba nema povjerenja ni u EU.
Hrvatska je u EU ušla 2013. godine, kao poslednja do sada primljena članica tog kluba sa 27 država.
Hrvatska je po percepciji korupcije lane zauzela 68. mjesto među 198 zemalja svijeta, podatak je organizacije "Transparensi internešnal". S obzirom da je pala za tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu, čini se da su hrvatski građani uvjereni da korupcija raste, zaključuje Hina.
Bonus video:
